Tramp u Odesi
Na dan druge inauguracije Donalda Trampa, u Odesi je na snazi bila uzbuna za vazdušni napad. Ljudi su gledali svoja posla. Na uličnim tezgama i dalje se prodavala kafa. Tramvaji su i dalje vozili.
Tekstovi o ukrajinskoj krizi.
Na dan druge inauguracije Donalda Trampa, u Odesi je na snazi bila uzbuna za vazdušni napad. Ljudi su gledali svoja posla. Na uličnim tezgama i dalje se prodavala kafa. Tramvaji su i dalje vozili.
Standardno tumačenje rusko-ukrajinskog rata kaže da je to „sudar kultura“ zapadnog liberalizma i tradicionalnog ruskog autoritarizma. A Putin je u stvari tek jedan u nizu ubilačkih modernizatora.
Da bismo razumeli strah od mogućnosti da rat Rusije protiv Ukrajine eskalira u nuklearni sukob, moramo se ponovo osvrnuti na njegove početke, tamo gde su postavljeni temelji krize.
Ratna propaganda je prožeta religioznom simbolikom: vojnicima se deli Sveto pismo sa ukrštenim kalašnjikovima, a Putin se predstavlja kao nebeski arhistratig na čelu vojske anđela.
Putin vodi rat ne samo protiv Ukrajine, već i protiv same Rusije i njenog naroda. Cenu koju plaća ruski narod ne treba potcenjivati. Rat u Ukrajini je za Rusiju najkrvaviji od Drugog svetskog.
Brojevi koji opisuju ovaj rat nisu samo statistika, već podsetnik na zločin neviđenih razmera. Stotine hiljada ubijenih, osakaćenih i otetih, milioni izbeglih, ogromna materijalna šteta.
Jedna grupa ljudi oskudne pameti i još oskudnijeg morala, svoje nastrano rodoljublje realizuje slaveći rusku zločinačku razornost u Ukrajini. Javio se i vladalac Srbije i pridruženih poseda.
Reč na promociji knjige Mitje Velikonje „Ukrajinske vinjete“ – Iako se prevashodno bavi fenomenom kulture u ratu, Velikonja smatra da je etno-politika posledica, a ne uzrok real-politike.
Posle godinu dana prinudnog boravka u Srbiji zbog odlučivanja o zahtevu za izručenje Lukašenkovom režimu, beloruski reditelj i aktivista se javio iz Berlina kao slobodan čovek.
Medijsku promociju BRIKS-a pratio je i kulturni program. Narodno pozorište je ugostilo teatar reditelja Nikite Mihalkova, jednog od najzaslužnijih za negovanje kulta ličnosti Vladimira Putina.
Iz nove knjige – Ukrajinski gradovi su preplavljeni muralima i drugim intervencijama na zidovima, raznih dimenzija, stilova i žanrova. Svi su varijacije na temu rata, drugih tema skoro da nema.
Nijedan američki predsednik, čak ni stari drugar Tramp, neće moći da igra herojskog mirotvorca. Mir mora biti ruska pobeda. Razbijanje NATO-a jedan je od ratnih ciljeva Moskve.
Iz arhive, povodom marša Besmrtnog puka u Beogradu: Inicijativa pokrenuta u sibirskoj provinciji brzo je prihvaćena širom Rusije. Prelomni momenat odigrao se kada se povorci u Moskvi pridružio Putin.
Dok čekamo novog Robija K.: „Okej, bolje da van rečen, da kome ne pukne srce! Ovo je bila vježba! Dogovorili smo se da puknemo uzbunu, da se malo treniramo za slučaj nuklearskog rata!“
…Agnieszka Holland, Juliette Binoche, Svetlana Aleksijevič, Srđan Dragojević, Margarethe von Trotta, Wim Wenders, Vanessa Redgrave, Jasmila Žbanić, Ken Loach, Pedro Almodóvar…
Želim da vam bude jasno šta se trenutno događa s građaninom Belorusije kojeg je nedavno izručila Švedska i šta će se desiti s Andrejem Gnjotom, režiserom kojeg vlasti Srbije planiraju da izruče.
Tužiteljka bi zbog svoje torbice u Belorusiji bila uhapšena i osuđena na zatvor do tri godine. Na toj torbici imamo tri pruge – belu, crvenu i opet belu. U Belorusiji je ta kombinacija boja zabranjena.
Gnjota su s pasoške kontrole na aerodromu odvukli u policiju, pa u sud, i na kraju u beogradski Centralni zatvor, gde je proveo narednih sedam meseci. Tek u junu je pušten iz zatvora, u kućni pritvor.
Iz knjige: I prije nego što je postao predsjednik, tokom svog kratkog premijerskog mandata 1999. Vladimir Putin jasno je dao do znanja da neće sjesti za sto u zapećku koji mu je namijenio Zapad.
Ako bezbednosne brige Rusije budu priznate kao legitiman razlog za osvajački pohod na Dnjepar, one mogu uskoro poslužiti kao opravdanje okupacije Dunava i Eufrata.
Strah donosi profit i medijima i proizvođačima oružja. Amerikanci reaguju na nacionalne brige, stvarne ili izmišljene, tako što se naoružavaju do zuba, i individualno i nacionalno.
Dok Putin računa na opadanje podrške Ukrajini, mnogo toga zavisi od odluka birača ove godine, od izbora za Evropski parlament u junu do predsedničke trke u SAD u novembru.
Za Moskvu bi idealni posleratni status Ukrajine ličio na palestinsku državu kakvu je zamislila ekstremna desnica Izraela. Vreme je da se na sto iznese realistična protivponuda.
Zbunjeni Karlson nije oponirao Putinu koji je izgovarao neistine o istoriji Ukrajine, raspadu SSSR-a, odnosu Rusije i Natoa, povlačenju iz predgrađa Kijeva mesec dana od početka invazije.
Prošao je vek od smrti Vladimira Iljiča i više od tri decenije otkako je njegov boljševički projekat propao. Međutim, njegov nemilosrdni pragmatizam, nazovimo to tako, i danas ima značaj.
Ratno stanje je zaustavilo, pa čak i poništilo neke od najvažnijih reformi pokrenutih posle Revolucije dostojanstva. Ljudi se odriču svoje slobode da bi mogli da se bore za nju.
Sve je pogrešno u objavi ukrajinskog ministarstva. Kao što je sve naopako i u „srpskom“ odgovoru. HBO pak mudro ćuti. Kao što se ne oglašava ni američki sekretar Blinken.
Leva Rubinštejna su pregazila kola 8. januara ove godine. Umro je 14. januara. Ponavljamo njegov tekst iz 2014. u prevodu Haima Morena: Oni tamo imaju istopolne brakove, a mi Putina…
Nemačka pozicionira Holokaust kao događaj koji Nemci moraju zauvek da pamte, bez straha da će se ponoviti, jer se on razlikuje od bilo čega što se ikada dogodilo ili će se ikada dogoditi.
Kako je odmazda Izraela postajala sve krvavija, optužbe na Putinov račun su rikošetirale i potkopale ne samo Bidenov moralni autoritet nego i solidarnost sveta s Ukrajinom.
Iz nove knjige Biblioteke XX vek – Kada sam pre više od 20 godina počeo da se bavim istorijom rusko-ukrajinskih veza, oružani konflikt između Rusije i Ukrajine izgledao je krajnje neverovatno.
Evropljani se sada suočavaju sa dva veoma različita, ali međusobno povezana rata koji ugrožavaju ne samo bezbednost Evrope, već i politički identitet evropskih društava.