- Peščanik - https://pescanik.net -

Cena integracija

Tomislav Nikolić ponavlja kako je, u najnovijoj verziji, „želja za ulaskom u Evropsku uniju… san svakog ozbiljnog političara u Srbiji, ali ne po svaku cenu“. Kako to razumeti? Teško. Zašto? Zato što su uslovi za učlanjenje u Evropsku uniju poznati i nisu se menjali od kada su uspostavljeni.

To su takozvani Kopenhaški uslovi, koji nisu formulisani za bilo koju posebnu zemlju, pa tako ni za Srbiju, već za bilo koju zemlju koja želi da se pridruži ovoj političkoj i privrednoj zajednici.

Oni se, pojednostavljeno govoreći, odnose na poštovanje ljudskih prava, stabilnu demokratsku politiku i održivu tržišnu privredu. Ako oni nekoj zemlji nisu prihvatljivi, recimo zahtevaju, po oceni građana ili predstavnika te zemlje, previše visoku cenu – kulturnu, političku ili privrednu – nema smisla sanjati taj san. Ti se uslovi neće menjati ni za jednu zemlju posebno, a ni inače.

Ono što imaju u vidu neki koji smatraju da Evropska unija postavlja previsoku cenu i to samo Srbiji, obično žele da kažu da ne vide Srbiju u Evropskoj uniji ako Kosovo nije pod suverenom vlašću Srbije.

Oni ili postavljaju uslov Evropskoj uniji – ili obezbedite da je Kosovo deo Srbije ili nas članstvo ne interesuje – ili se u stvari protive politici integracije jer shvataju da Srbija ne može postati član ukoliko ne prizna da nema suverenitet nad Kosovom. 

U oba slučaja, gubi se iz vida da Evropska unija ne raspolaže instrumentima kojima bi obezbedila da Srbija ima suverenitet nad Kosovom, a ne može ni da primi u članstvo zemlju sa spornom teritorijom.

Ovo prvo zato što je reč o savezu u kojem suverenitet počiva na zemljama članicama. Ovo drugo zato što je reč o problemu za koji je nadležno međunarodno pravo i ne može se ni rešiti unutar Unije, niti se stabilnost Unije povećava internalizacijom nerešenog međunarodnog spora. Cenu integracije u toj stvari ne utvrđuje Evropska unija, već sposobnost Srbije da normalizuje svoje odnose sa Kosovom.

 
Blic, 29.08.2012.

Peščanik.net, 29.08.2012.


The following two tabs change content below.
Vladimir Gligorov (Beograd, 24. septembar 1945 – Beč, 27. oktobar 2022), ekonomista i politikolog. Magistrirao je 1973. u Beogradu, doktorirao 1977. na Kolumbiji u Njujorku. Radio je na Fakultetu političkih nauka i u Institutu ekonomskih nauka u Beogradu, a od 1994. u Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije (wiiw). Ekspert za pitanja tranzicije balkanskih ekonomija. Jedan od 13 osnivača Demokratske stranke 1989. Autor ekonomskog programa Liberalno-demokratske partije (LDP). Njegov otac je bio prvi predsednik Republike Makedonije, Kiro Gligorov. Bio je stalni saradnik Oksford analitike, pisao za Vol strit žurnal i imao redovne kolumne u više medija u jugoistočnoj Evropi. U poslednje dve decenije Vladimir Gligorov je na Peščaniku objavio 1.086 postova, od čega dve knjige ( Talog za koju je dobio nagradu „Desimir Tošić“ za najbolju publicističku knjigu 2010. i Zašto se zemlje raspadaju) i preko 600 tekstova pisanih za nas. Blizu 50 puta je učestvovao u našim radio i video emisijama. Bibliografija