- Peščanik - https://pescanik.net -

Cena korupcije

Možda je najlakše razumeti korumpiranost jednog društva odgovorom na pitanje u kojim okolnostima korupcija ima pozitivan uticaj na privredni razvoj?

Ovo može da deluje začuđujuće, ali u vremenima kada su autoritarni i totalitarni režimi bili gotovo sveprisutni, teorija modernizacije je sugerisala da ne bi bilo neočekivano ukoliko bi korumpirani autoritarni sistem imao bolji privredni razvoj od nekorumpiranog totalitarnog sistema. Jer, u prvom se moglo raditi, ulagati i trgovati uz plaćanje mita, dok u drugom svega toga ne bi bilo.

Uzmimo za primer šverc. Budući da je, recimo, uvoz farmerica iz Trsta zabranjen, potrebno je platiti cenu zaštite carinicima ili policiji ili i jednim i drugima da bi se trgovalo preko granice. Ukoliko nema korupcije, nema trgovine. Tako da u meri u kojoj je ta trgovina korisna kako švercerima tako i potrošačima mito je neka vrsta privatne carine, koja je niža od one koja važi kada su oni na granici nepodmitljivi jer je tada beskonačno velika.

Korupciju je u tim okolnostima relativno lako ukloniti. Potrebno je ili liberalizovati trgovinu ili mito pretvoriti u carinu. Naravno, to ne mora da bude u skladu sa prirodom autoritarnog ili totalitarnog režima, usled čega su šverc i korupcija jedan način da se smanje troškovi trgovanja ili uopšte omogući trgovina.

E sada, ovo se može okrenuti, što je uglavnom kako se danas gleda na korupciju. Ako je proširena, to znači da su u postojećem političkom i privrednom sistemu rasprostranjeni autoritarni elementi, recimo u vidu diskrecione moći. Što je prepreka privrednom razvoju koji bi bio moguć ako bi se trgovalo u okolnostima efikasnih pravila i poreskih nameta.

 
Blic, 21.03.2012.

Peščanik.net, 21.03.2012.


The following two tabs change content below.
Vladimir Gligorov (Beograd, 24. septembar 1945 – Beč, 27. oktobar 2022), ekonomista i politikolog. Magistrirao je 1973. u Beogradu, doktorirao 1977. na Kolumbiji u Njujorku. Radio je na Fakultetu političkih nauka i u Institutu ekonomskih nauka u Beogradu, a od 1994. u Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije (wiiw). Ekspert za pitanja tranzicije balkanskih ekonomija. Jedan od 13 osnivača Demokratske stranke 1989. Autor ekonomskog programa Liberalno-demokratske partije (LDP). Njegov otac je bio prvi predsednik Republike Makedonije, Kiro Gligorov. Bio je stalni saradnik Oksford analitike, pisao za Vol strit žurnal i imao redovne kolumne u više medija u jugoistočnoj Evropi. U poslednje dve decenije Vladimir Gligorov je na Peščaniku objavio 1.086 postova, od čega dve knjige ( Talog za koju je dobio nagradu „Desimir Tošić“ za najbolju publicističku knjigu 2010. i Zašto se zemlje raspadaju) i preko 600 tekstova pisanih za nas. Blizu 50 puta je učestvovao u našim radio i video emisijama. Bibliografija