- Peščanik - https://pescanik.net -

Destilovani sport

Foto: Charlie Riedel, AP

Zašto Međunarodni olimpijski komitet ne dobije Nobelovu nagradu za mir? Može i za moralnu čistotu te za upravo fundamentalističku doslednost. Kako su samo odlučno odstranili LGBT aktivistu, Italijana koji je kupio kartu za utakmicu u ženskom hokeju: Vladimir Luksurija, u ženskoj odeći duginih boja, budući odranije poznat organima seksualnog nadzora, obreo se naprasno i protiv svoje volje u automobilu okružen četvoricom heteroseksualaca koji su mu oduzeli ulaznicu i odvezli ga podalje od sportske hale.

Ne znam jesu li mu vratili pare za kartu, ali su u MOK-u uvereni da je Luksurija nameravao da demonstrira, skandal je kulturno predupređen, dvorana je pošteđena prisustva transvestita, kao Beograd Parade ponosa, a portparol MOK-a Mark Adams je platicu zaradio govoreći slatke riči ove: “MOK bi od svakoga tražio da na drugom mestu iznosi svoje stavove.”

Da Olimpijada barem jeste stakleno zvono pod kojim bi se, slepe i gluve za sve što biva izvan osveštane kupole, nadmetale najveće nacionalne i državne sportske nade, nego je olimpijada najvećma u službi kapitala i njegovog nezasitog uvećavanja, a sam MOK šta je drugo nego bord multinacionalne kompanije koji olimpijadu nama predstavlja kao uzvišeni obred gde ne sme dospeti ništa što bi nosilo žig ovozemaljskih nesavršenosti.

&

Stameni MOK (stambeni blok) ostao je postojan kano klisurina i kad su ukrajinski reprezentativci ushteli da nastupaju sa crnim florom, jer je u njihovom glavnom gradu poginulo i premnogo ljudi: “Nema ovde, ljudi, politike, samo čistota snega i moralna čvrstina leda, neka gine ko gine, naše je da kličemo pobednicima i da im delimo medalje, kasnije ćemo sportski podeliti i našu čistu zaradu”.

Da sam ukrajinski sportista bilo bi mi žao sviju poginulih, i demonstranata i policajaca, bilo bi mi žao što moja prestonica gori, meni je i kao srpskom nesportisti žao, ali bi me da sam reprezentativac Ukrajine veleuprava Olimpijade ljubazno i strpljivo prosvetlila kako mi preostaje četrdesetodnevni pomen, pa polugodišnji, za žaljenje zar nisu predviđene Zadušnice? I samu medalju, ako je osvojim, mogu posle natenane posvetiti mrtvima, ali u Sočiju dok je komitetlijama na ramenu glave neće biti ni crnih traka ni jakni duginih boja. Olimpijada je u službi besmrtnosti, a oni koji nastradaju u državama učesnicama, u nesportskim borbama, u disciplinama koje nisu olimpijske – ne mogu biti ni na koji način spomenuti u veličanstvenoj smotri država, nacija i kapitala.

Zar MOK ne ispoljava bezdušnost dostojnu naših turista kad odlaze u državegde su nemiri, demonstracije, gde ima povređenih i poginulih: neka strada ko strada, naše je da pocrnimo i da koristimo povoljan all inclusive aranžman koji smo izabrali iako znamo da se oni tamo u većim gradovima glože i pomalo ubijaju, mi se u njihove unutrašnje stvari ne mešamo, pobunjenici, policija i vojska se ne mešaju u naš zasluženi odmor, ne bacaju suzavac na plažu ni na švedski sto, ta ipak turistička zemlja biće nam kad prebroji i sahrani svoje mrtve ipak zahvalna na našem hrabrom dolasku, na tolikom broju noćenja i na našoj vanpansionskoj potrošnji. Mi smo turisti, fah idioti, a ne tobožnji čovekoljupci koji svakog dana oplakuju neku nepravdu – svet jeste nepravedan, ali je godišnji odmor svetinja.

Svetinja su i Olimpijske igre, gde se bratime rase i gde se kontinenti hvataju u kozaračko kolo, svi treba da ostanemo omađijani olimpijskim i plamenom i plemenom, treba da zurimo kao opijeni u olimpijske krugove, pa šta ako je u susednoj zemlji došlo do izvesnog masakra? To je bilo baš nesportski, kamo lepe sreće da se u olimpijskom selu ništa od toga nije ni raščulo, da, ovo može biti nauk za narednu olimpijadu: učesnike za njihovo dobro i u slavu čistog sporta treba držati u potpunoj izolaciji, u blaženom neznanju, kao učesnike “Farme”, da nemaju televiziju, radio, novine, da nemaju mobilne, da im samo povremeno dođe neki međunarodni Proka i donese im provijant, ali da se pred njima nipošto ne izlane kako je izvan Lisovića odnosno izvan olimpijskog sela došlo do priličnog tj. nepriličnog krvoprolića te da među smrtno ranjenima ima i rodbine ovih koji su ušli u časni rijaliti.

Dok ovo pišem ukrajinski sportisti napuštaju Olimpijadu, neka vaše mesto popuni portparol i članovi MOK-a: srce je mudroga u kući gdje je žalost.

Peščanik.net, 21.02.2014.

UKRAJINA