- Peščanik - https://pescanik.net -

Evropski novac

MMF piše u najnovijem izveštaju o evropskoj privredi, da je kriza otkrila nedostatke u konstrukciji evropske privredne i novčane unije. To je tačno zapažanje – kada je reč o evropskoj javnosti. Ona je verovala u ono šta je smatrala poželjnim: jedinstveno tržište, zajednički novac, ali nacionalne javne kase. Ovo poslednje nije jedini nedostatak. Nacionani budžeti upućuju na isti takav suverenitet kada je reč o nadzoru finansijskog sistema, jer je poreski obveznik, koji nije evropski već nacionalni, konačni garant finansijskog sistema, pa i nadzor mora da se obavlja u njegovo, a ne evropsko ime.

Kriza, koja je počela kao grčka, ali je brzo postala evropska, stavlja zemlje članice Evropske unije pred izbor: nacionalizacija ili evropeizacija. Zašto?

Da bi se to videlo, pođimo postepeno stazom doslednosti. Ako se želi jedinstveno tržište robe, to se može pokazati neodrživim ukoliko ne postoji jedinstven finansijski sistem, a ovaj će biti neefikasan ako se ne koristi zajednički novac, a on, opet, zahteva evropskog poreskog obveznika. Inače, na svakom od ovih koraka jedna ili druga vrsta krize preti da podstakne povratak protekcionizma. Ovaj, pak, predstavlja manji problem što je stepen integracije manji, ali mnogo veći ako je međuzavisnost uznapredovala.

Zato što sada dugovi, privatni i javni, jednog broja zemalja jesu potraživanja drugog broja zemalja ili, drukčije rečeno, uvoz i proizvodnja jednog broja zemalja jeste izvoz i proizvodnja drugog broja zemalja. Ako se uvoznici i dužnici ograde carinama i neplaćenim računima, izvoznici i poverioci će izgubiti tržište i finansijska potraživanja. Alternativa je veća fiskalna međuzavinost i centralizacija nadzora nad bankama. To je izbor kojim se odlučuje sudbina evropskog novca.

 
Blic, 13.05.2010.

Peščanik.net, 13.05.2010.


The following two tabs change content below.
Vladimir Gligorov (Beograd, 24. septembar 1945 – Beč, 27. oktobar 2022), ekonomista i politikolog. Magistrirao je 1973. u Beogradu, doktorirao 1977. na Kolumbiji u Njujorku. Radio je na Fakultetu političkih nauka i u Institutu ekonomskih nauka u Beogradu, a od 1994. u Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije (wiiw). Ekspert za pitanja tranzicije balkanskih ekonomija. Jedan od 13 osnivača Demokratske stranke 1989. Autor ekonomskog programa Liberalno-demokratske partije (LDP). Njegov otac je bio prvi predsednik Republike Makedonije, Kiro Gligorov. Bio je stalni saradnik Oksford analitike, pisao za Vol strit žurnal i imao redovne kolumne u više medija u jugoistočnoj Evropi. U poslednje dve decenije Vladimir Gligorov je na Peščaniku objavio 1.086 postova, od čega dve knjige ( Talog za koju je dobio nagradu „Desimir Tošić“ za najbolju publicističku knjigu 2010. i Zašto se zemlje raspadaju) i preko 600 tekstova pisanih za nas. Blizu 50 puta je učestvovao u našim radio i video emisijama. Bibliografija