- Peščanik - https://pescanik.net -

Hiljadu zašto, hiljade kamera

Foto: Peščanik

Od sredine maja, kada je pokrenuta inicijativa za mapiranje sistema masovnog biometrijskog nadzora u Beogradu, građani su otkrili duplo veći broj pametnih kamera u odnosu na zvanični spisak policije i čak tri puta više punktova sa kojih se javni gradski prostori drže pod nadzorom. Neostvareno pravo na pristup informacijama od javnog značaja i neispunjena obaveza državnih službi da potpuno i istinito informišu građane, delimično su nadomešteni akcijom na društvenim mrežama.

Osnovni putokaz za akciju je haštag #hiljadekamera, pod kojim se objavljuju fotografije i opis mesta pametne kamere u gradu, što aktivisti zatim proveravaju i, uz tačne koordinate, unose u mapu. Bandera sa kamerom se može obeležiti nalepnicom koja građane obaveštava da se ta zona nalazi pod video-nadzorom. Jasno i vidljivo obaveštenje je još jedna zakonska obaveza koju nadležni nisu ispunili.

Umesto „običnim“ kamerama za nadzor kakve se koriste za snimanje ulaza u zgradu, na primer, ili za praćenje saobraćaja, inicijativa #hiljadekamera posvećena je isključivo pametnim kamerama koje omogućavaju prepoznavanje lica – što u digitalnom okruženju znači poklapanje biometrijskih podataka nečijeg lica snimljenog na ulici, sa fotografijom iz baze koja se pretražuje. Fotografije za nove lične karte u Srbiji pravljene su takvom tehnologijom, pa potencijalnu bazu za pretragu čine slike svih punoletnih građana.

Očekivano, najveća koncentracija pametnih kamera vidljiva je u užem centru grada, na teritoriji opština Savski venac i Stari grad: samo na Trgu republike postavljeno ih je 18. Na najvećoj gradskoj opštini, Novom Beogradu, pametne kamere instalirane su praktično na svakom važnijem ćošku. U odnosu na mapu koju razvijaju građani, spisak pametnih kamera koji je objavila policija značajno odstupa na svim opštinama, naročito na Paliluli: tu je zvanično popisano svega šest lokacija sa ovom vrstom nadzornih kamera, dok su građani otkrili još 30.

Instalacije sistema i lov na kamere zasad se odvijaju samo na gradskim opštinama: nema podataka da li su pametne kamere već postavljene na ulice neke od prigradskih opština, poput Barajeva, Surčina ili Obrenovca.

Akcija popisivanja kamera u gradu traje i dalje, baš kao i njihovo postavljanje koje, sudeći po svedočenjima građana, nije prekidano ni za vreme vanrednog stanja. Blizu 700 pametnih kamera, koliko je do sada uneto na mapu, samo je početak realizacije plana prema kom u Beogradu „neće biti značajnije ulice, ulaza ili prolaza između zgrada koji neće biti pokriven kamerama“.

Ambicija inicijative #hiljadekamera je da u svakoj od tih ulica bar po jedna građanka ili građanin budu upoznati sa svojim ustavnim pravima, da saznaju kako funkcionišu tehnologije za prepoznavanje lica i da budu svesni društvenih posledica koje ima uvođenje ovakvog sistema. Sajt hiljade.kamera.rs služi upravo tome.

Pitanja bez odgovora

Integralnoj mapi sistema masovnog nadzora, međutim, nedostaju delovi koje građani nikada neće moći sami da popune. Za početak, službe i odeljenja čije servere sve ove kamere hrane snimcima, zatim spisak službi i funkcionera ovlašćenih za pristup biometrijskim podacima građana – kao i jasan opis potreba koje masovni, neselektivni nadzor zadovoljava, a koje nije moguće ispuniti drugim, jednostavnijim sredstvima koja ne narušavaju privatnost baš svih građana, baš sve vreme. Nedostaje stručna analiza svih zamislivih rizika zloupotrebe sistema, sa detaljnom šemom mera koje te rizike svode na minimum.

Na ova i mnoga druga pitanja odgovor treba da pruži tzv. procena uticaja na lična prava građana, koju je policija bila dužna da izradi pre postavljanja sistema. Dokument koji je trebalo da posluži toj svrsi, stručna javnost i Poverenik ocenili su kao neprimeren zakonskim obavezama.

Možda najviše od svega, nedostaje otvorena i široka diskusija o društvu kakvo želimo i tehnologijama koje imaju moć da naše živote pretvore u noćnu moru.

S pojavom digitalnih alata za masovni nadzor, istraživači i analitičari često evociraju ideju Panoptikona, predlog novog dizajna zatvora koji je u 18. veku izneo engleski filozof Džeremi Bentam. Po njegovoj zamisli, u središtu zatvorskog kompleksa nalazila bi se osmatračnica odakle bi se pružao pogled na svaki deo robijaške svakodnevice. Predlog koji je garantovao značajne uštede, a maksimalnu efikasnost, računao je na tada već poznatu činjenicu: sama svest da u bilo kom trenutku mogu biti uočeni, drastično utiče na odluke i ponašanje ljudi.

Lišavanje anonimnosti u javnom prostoru ugrožava pravo na slobodno okupljanje i izražavanje neslaganja sa odlukama i postupcima administracije, koje mora biti rasterećeno obaveze ličnog sučeljavanja sa državom, bez obzira da li njene institucije u određenom trenutku vode benevolentni ili zlonamerni službenici.

Uskraćivanje informacija o tome koje državne službe koriste sistem pametnog nadzora i za koje svrhe, da li su u održavanje sistema i obradu biometrijskih podataka uključeni i privatni akteri, sa kojim bazama se ukrštaju snimci sa ulica i gde se skladište novi podaci dobijeni takvim ukrštanjem – izlažu društvo riziku pretvaranja u kažnjeničku koloniju.

Mašinska diskriminacija

Prve na udaru novih tehnologija za masovni nadzor su zajednice koje su i u tradicionalnim okolnostima u lošijem položaju. Iskustva iz razvijenih zemalja ukazuju da tehnologija ne briše nejednakosti koje proističu iz ljudskih predrasuda, već ih automatizuje.

Zahtevi da se biometrijski masovni nadzor zabrani na teritoriji Evropske unije sve su glasniji. Kapaciteti država da prate i utvrđuju identitet građana uz pomoć tehnologije za prepoznavanje lica, upozoravaju istraživači, neproporcionalno pogađaju zajednice koje su već pod pojačanim nadzorom policije, uključujući Rome i muslimane, građanske i LGBTQ+ aktiviste, kao i nedokumentovane migrante.

Sredinom jula 2019. Američka unija za građanske slobode (ACLU) isprobala je komercijalni softver „Rekognition“ kompanije Amazon, koja često posluje sa policijom američkih država. Unija je sastavila bazu od 25.000 javno dostupnih fotografija uhapšenih osoba, sa kojima je poredila fotografije poslanika američkog Kongresa (ukupno 535 članova u oba doma). Program je pogrešno prepoznao 28 poslanika, od kojih je skoro polovina iz manjinskih zajednica iako su oni činili tek 20% članstva u Kongresu.

Mada se u stručnim krugovima već godinama vodi rasprava o rasnoj pristrasnosti i drugim greškama ugrađenim u sisteme koji koriste veštačku inteligenciju za masovni nadzor, protesti zbog ubistva Džordža Flojda 25. maja u Mineapolisu preko noći su široj javnosti ovu temu učinili savršeno jasnom. Većina tehno kompanija, međutim, nije čekala da im pokret #BlackLivesMatter zakuca na vrata.

U pismu američkom Kongresu početkom juna, izvršni direktor tehno giganta IBM saopštio je da ta kompanija u svojoj ponudi više neće imati softver za prepoznavanje lica i biometrijsku analizu, te da prestaje da se bavi razvojem i istraživanjem tehnologija koje su primenu našle u „masovnom nadzoru, rasnom profilisanju i kršenju osnovnih ljudskih prava i sloboda“. Moratorijum na prodaju softvera državnim službama redom su proglasile i druge korporacije, od Amazona do Majkrosofta, uz poziv da se otvori široka diskusija o biometrijskom nadzoru i kodifikuju etičke norme njegove upotrebe.

Nedavni protesti u Beogradu takođe su podstakli sumnje da se biometrijski nadzor koristi za obračun sa političkim neistomišljenicima. Budući da sistem za čiji je rad već postavljeno na stotine kamera širom grada, još uvek nije ispunio zakonske uslove za stavljanje u pogon – od kojih je jedan i dozvola Poverenika – o mogućim zloupotrebama sistema u ovom trenutku možemo samo nagađati.

Inicijativa #hiljadekamera

Peščanik.net, 23.07.2020.

NOVE TEHNOLOGIJE