Ko je čitao?
Nekad su naučni časopisi bili ograničeni budžetom izdavača i cenom štampe. Danas su onlajn, a urednici su sve češće AI jezički modeli. Greške se ismevaju na društvenim mrežama.
Nekad su naučni časopisi bili ograničeni budžetom izdavača i cenom štampe. Danas su onlajn, a urednici su sve češće AI jezički modeli. Greške se ismevaju na društvenim mrežama.
Rasprave o rizicima moćnih alata povlače pitanje društvene kontrole: ko je dostojan prava da zna i odlučuje. Da li će nam veštačka inteligencija doći glave zbog suviše ili zbog premalo demokratije?
Potvrđene su sumnje da tužilaštva u Srbiji prikupljaju dokaze upotrebom moćnih špijunskih softvera, dok sudovi koji odobravaju te mere ne znaju ništa o njima. To zna samo BIA.
Ministarstvo unutrašnjih poslova u svojoj Strategiji za borbu protiv visokotehnološkog kriminala za 2019-2023 ne pominje borbu protiv sajber nasilja koje pogađa odrasle osobe, uglavnom žene.
Digitalni svet u kome đaci odrastaju nam je potpuna nepoznanica. Moramo da ih pitamo da nam objasne svoj svet i da budemo spremni da delujemo suprotno logici našeg sveta.
Naučio nas je da razaznamo skriveno saučesništvo između nas i našeg neprijatelja, da uočimo solidarnost naših protivnika. Za naše dobro, ne smemo dozvoliti da propadne u tamu nevidljivosti.
Iz arhive (2010) – Džulijan Asanž je lično kontaktirao Stejt department i zatražio učešće američke vlade. Odbili su, iako vlada pregovara sa New York Timesom oko objavljivanja istih tih depeša.
Rastuća nejednakost, kojoj su donekle doprineli hiperglobalizacija i tehnologije koje eliminišu ljudski rad, otvara prostor nasilnim političkim pokretima.
Ovo je važna izborna godina: izbori su najavljeni u više od 50 zemalja. Strahuje se da će društveni mediji naoružani veštačkom inteligencijom uticati na te izbore na neželjen način.
Centar za američke studije – Od kada je Tviter postao X, na platformi je mnogo više ekstremističkog sadržaja, propagiranja desničarskih uverenja i anti-woke histerije. Sve je izraženiji i antisemitizam.
Veštačka inteligencija osvojila je drugo mesto na jednom konkursu za rukopise iz oblasti sf-a. Čovek, koji je tekst kandidovao, autor je tek šezdesetak promptova – šlagvorta kojima je usmeravao mašinu.
Ilon Mask je 29. januara objavio da je prvi pacijent primio implant od Neuralinka, milijarderovog startapa za moždane čipove koji obećava detekciju neuronske aktivnosti.
Jednom sam u samousluzi u Riverdejlu bio tako opčinjen milozvučnim, zavodljivim glasom Džeremija Ajronsa koji je čitao Lolitu da sam Hambertovom monologu dodao ukuse raznih krekera.
Ibsenov doktor Stockmann skoro je stoljeće i pol star literarni prethodnik neželjenih dojavljivača istine kao što su Edward Snowden, Julian Assange, Chelsea Manning i tisuće drugih, manje poznatih.
Pažljivo negovan mit o tehno-preduzetnicima kao buntovnim „revolucionarima“ zanemaruje činjenicu da oni upravljaju industrijom vrednom mnogo milijardi dolara koja direktno utiče na živote svih nas.
Dvoje građana Srbije našlo se na meti visokotehnološkog napada skupim vojnim oružjem, doduše u digitalnom okruženju, bez krvi. Čuli smo da je napad državno sponzorisan. Šta to znači?
Još jedna raskrsnica trke za opštom veštačkom inteligencijom, autonomnim sistemom koji nadmašuje ljude u većini ekonomski vrednih poslova, između profita i dobrobiti čovečanstva.
Društvene mreže utiču na naše odluke i izbore i tako presudno oblikuju našu stvarnost. Njihovi vlasnici i politički saveznici čine sve da ometaju razumevanje tih procesa.
Najbogatijeg čoveka na svetu odlikuje poletni katastrofizam – ne samo zato što će se najzad pokazati da je bio u pravu, nego i zato što je dolazak kraja sveta odlična prilika da se dobro zaradi.
Svoj ekonomski uspeh reklamna industrija duguje neograničenoj monetizaciji digitalnog nadzora potrošača. San o uticaju na ponašanje i stavove ljudi pretvorio se u noćnu moru.
Velike tehnološke kompanije ne treba mešati s visokotehnološkim kompanijama koje čine neviđena tehnološka čuda, ali nemaju moć koju velike tehnološke kompanije imaju nad nama.
U tehno-feudalizmu pozicija pojedinca je neodrživa. Ljudi su upleteni u mreže digitalnog kapitala koji nas obučava kako da ga obučimo da nas kontroliše.
Fantazije o budućim rizicima veštačke inteligencije služe da se ućutkaju rasprave o odgovornosti kompanija za stvarne posledice primene novih tehnologija koje ljudi širom sveta već trpe.
Mnogi izraelski vojnici mobilisani za napad na Dženin, sedeli su u svojim bazama i pratili kako algoritmi planiraju raketne udare i usmeravaju malobrojne trupe na prepuni izbeglički kamp.
Pametni sistemi razvijaju strategije za neutralisanje izabrane mete, bilo da su to proteini bakterije otporne na antibiotike ili radnici skloni sindikalnom organizovanju.
Nije problem AI, već naš fatalizam i slepilo za zloupotrebe veštačke inteligencije u političke svrhe. Nema mašine bez čoveka, jer odluke donose ljudi koji upravljaju vladama i korporacijama.
Generativna AI je u stadijumu kvazi-socijalizma. Navlačimo se na besplatne alate koji nas povezuju i oslobađaju. Posle idu ciljani oglasi, preprodaja podataka i ugovori s policijom.
Tekst Juvala Noe Hararija odličan je primer senzacionalističkog zastrašivanja veštačkom inteligencijom, novim „baukom koji kruži svetom“. Sve smo to već mnogo puta videli…
Svi već uveliko koristimo digitalni novac. Sve je manje plaćanja gotovinom. Poreska uprava, FBI, pa čak i lokalna policija jednim klikom mogu dobiti uvid u naše platne transakcije.
Prvo mesto susreta veštačke inteligencije i čovečanstva bile su društvene mreže. U tom prvom kontaktu čovečanstvo je poraženo. Ostao je gorak ukus u ustima kao najava događaja koji slede.
Ti programi su zarobljeni u predljudskoj ili neljudskoj fazi kognitivne evolucije. Njihova najdublja mana je odsustvo presudnog kapaciteta inteligencije: da kažu šta bi moglo i šta ne bi moglo biti.
Ljudi neće pomešati četbot sa stvarnom osobom, ali će se zbog komunikacije sa četbotovima svesti na njih – prestaće da primećuju nijanse i ironiju i izgovarati ono što četbotovi razumeju.