- Peščanik - https://pescanik.net -

Jeftin život

To što je sve jeftino u Srbiji, naravno za one koji u drugim zemljama primaju zarade u evrima, posledica je ponajviše devalvacije dinara. Ona je, opet, posledica teškoća da se dođe do stranog novca, zato što je smanjeno i kreditiranje i investiranje iz inostranstva.

Većina zemalja u susedstvu ima fiksne kurseve i čak i da prolaze kroz deflaciju, što uglavnom nije slučaj, pad cena kod njih ne može da bude ni blizu toliki koliki je u Srbiji, naravno sve to izraženo u evrima. Usled toga percepcija da je život u Srbiji jeftin.

Domaći kupac se, međutim, suočava sa istim cenama domaće robe i višim cenama strane robe, izraženim u dinarima, dakle – u novcu koji zarađuje. Usled toga uz ono što stranci vide kao jeftin život ide povećano siromaštvo.

To, međutim, znači da će osiromašena domaćinstva manje da troše. To bi, uz to, trebalo da znači i da će država morati manje da troši, jer je teško doći do značajnih poreskih prihoda u zemlji u kojoj je život jeftin.

Ovo je jednim delom i prilagođavanje srpske privrede na nisku produktivnost. Da bi domaća roba bila konkurentna stranoj, mora znatno da pojeftini u evrima.

To bi trebalo da dovede do povećanih ulaganja u izvoznu robu. Trebalo bi da se zainteresuju strani i domaći preduzetnici da ulažu pre svega u industriju – da proizvode automobile, druga trajna potrošna dobra, pa i mašine ili delove za mašine.

Rast izvoza bi trebalo da bude motor privrednog napretka. Problem je u tome što bi život trebalo da ostane jeftin na duže vreme. Srbija izvozi veoma malo, a i produktivnost je veoma niska.

Potrebno je dosta godina da bi se to promenilo, a u međuvremenu plate moraju da budu male, zbog konkurentnosti, a i zaposlenost mora da raste sporo, zbog produktivnosti. Pa će biti potrebno da se duže vreme živi jeftino.

 
Blic, 28.07.2010.

Peščanik.net, 28.07.2010.


The following two tabs change content below.
Vladimir Gligorov (Beograd, 24. septembar 1945 – Beč, 27. oktobar 2022), ekonomista i politikolog. Magistrirao je 1973. u Beogradu, doktorirao 1977. na Kolumbiji u Njujorku. Radio je na Fakultetu političkih nauka i u Institutu ekonomskih nauka u Beogradu, a od 1994. u Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije (wiiw). Ekspert za pitanja tranzicije balkanskih ekonomija. Jedan od 13 osnivača Demokratske stranke 1989. Autor ekonomskog programa Liberalno-demokratske partije (LDP). Njegov otac je bio prvi predsednik Republike Makedonije, Kiro Gligorov. Bio je stalni saradnik Oksford analitike, pisao za Vol strit žurnal i imao redovne kolumne u više medija u jugoistočnoj Evropi. U poslednje dve decenije Vladimir Gligorov je na Peščaniku objavio 1.086 postova, od čega dve knjige ( Talog za koju je dobio nagradu „Desimir Tošić“ za najbolju publicističku knjigu 2010. i Zašto se zemlje raspadaju) i preko 600 tekstova pisanih za nas. Blizu 50 puta je učestvovao u našim radio i video emisijama. Bibliografija