- Peščanik - https://pescanik.net -

Kandidatura

Dobro je što je izražena volja da se pristupi Evropskoj uniji. Ako je ceniti po reakcijama, bar do sada, nema mnogo kritičara ni izabranog trenutka da se podnese kandidatura za članstvo, a ni samog cilja učlanjenja. Zaista, gde su se deli toliki evroskeptici?

Ipak, valja voditi računa da je reč o odluci koja obavezuje. Od zemalja koje bi da budu prihvaćene kao kandidati za članstvo se očekuje da se ponašaju kao da su već članice Evropske unije. To se odnosi ne samo na ekonomsku oblast, već i na oblast spoljne trgovine, međunarodne politike i, naravno, regionalne saradnje.

Kada je o ovome poslednjem reč, odluka Vlade Srbije da zatraži članstvo u EU biće svakako podsticajna za Bosnu i Hercegovinu. Ona će ostati praktično jedina balkanska zemlja koja nije donela odluku o svojoj evropskoj perspektivi. Ovo će, naravno, imati posledice kako po nju samu, tako i po Srbiju.

Ako se ostave očigledno pogoršani politički kontekst s kojim će se Bosna i Hercegovina suočiti, ne bi trebalo nikako zanemariti ni ekonomske posledice. Vremena nisu zlatna, tako da svaki nedostatak ne može, a da ne nosi značajan trošak. Jasno je da će nedoumice oko ekonomskih poslova sa ovom zemljom porasti.

A to ne može, a da nema posledice i po Srbiju. Bosna i Hercegovina je značajan privredni partner – kako kada je reč o trgovini, tako i kada je reč o ulaganjima u zajedničke poduhvate. U stvari, potencijali za privrednu saradnju su daleko ispod onoga što je ostvarljivo. Tako da će Srbija zajedno sa Bosnom i Hercegovinom gubiti zato što ova druga zaostaje. Tako da bi trebalo očekivati da se Srbija snažnije založi za integraciju Bosne i Hercegovine.

 
Blic, 23.12.2009.

Peščanik.net, 23.12.2009.


The following two tabs change content below.
Vladimir Gligorov (Beograd, 24. septembar 1945 – Beč, 27. oktobar 2022), ekonomista i politikolog. Magistrirao je 1973. u Beogradu, doktorirao 1977. na Kolumbiji u Njujorku. Radio je na Fakultetu političkih nauka i u Institutu ekonomskih nauka u Beogradu, a od 1994. u Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije (wiiw). Ekspert za pitanja tranzicije balkanskih ekonomija. Jedan od 13 osnivača Demokratske stranke 1989. Autor ekonomskog programa Liberalno-demokratske partije (LDP). Njegov otac je bio prvi predsednik Republike Makedonije, Kiro Gligorov. Bio je stalni saradnik Oksford analitike, pisao za Vol strit žurnal i imao redovne kolumne u više medija u jugoistočnoj Evropi. U poslednje dve decenije Vladimir Gligorov je na Peščaniku objavio 1.086 postova, od čega dve knjige ( Talog za koju je dobio nagradu „Desimir Tošić“ za najbolju publicističku knjigu 2010. i Zašto se zemlje raspadaju) i preko 600 tekstova pisanih za nas. Blizu 50 puta je učestvovao u našim radio i video emisijama. Bibliografija