- Peščanik - https://pescanik.net -

Klima se sporo menja

Fotografije čitateljki, Slavica Miletić

Najnoviji Balkan Barometar, koji predstavlja godišnje istraživanje sedam zemalja na Balkanu, registruje nešto bolja očekivanja kako javnosti (Slika 1), tako i poslovnih ljudi (Slika 2).

Istraživanje vrši GfK za Regionalni centar za saradnju u Sarajevu i predstavlja jedno od sredstava praćenja primene strategije Jugoistočna Evropa 2020. Ove godine su vršena snimanja i u Sloveniji i Moldaviji. Barometri se u celini mogu naći na stranici Regionalnog centra http://www.rcc.int/.

Slika 1: Ocene i očekivanja javnosti, 2014. i 2015.

Kao što se vidi na Slici 1, javnost u Jugoistočnoj Evropi (SEE) u celini ceni stanje u zemljama ove regije veoma negativno – ispod jedne trećine od maksimalne vrednosti. Poboljšanje krajem 2015. (kada je anketa sprovedena) minimalnoje. Očekivanja su bila bolja i krajem 2014. nego ocena stanja, a poboljšana su 2015, mada su i dalje ispod polovine od najoptimističnije vrednosti. Iz ovoga se takođe može zaključiti i da sledi razočaranje ostvarenim. Veće zemlje, Hrvatska, Srbija i Bosna i Hercegovina manje su zadovoljne i ne gaje velike nade. Manje zemlje imaju nešto bolja očekivanja, gde prednjači Kosovo gde su ljudi daleko najoptimističniji, mada su veoma nezadovoljni stanjem stvari. Veruje se da zemlja može mnogo više nego što joj okolnosti dozvoljavaju ili bi bar to bilo jedno objašnjenje tog velikog jaza između stvarnosti i očekivanja.

Slika 2: Ocene i očekivanja poslovnih ljudi, 2014. i 2015.

Na Slici 2 su odgovori poslovnih ljudi i jasno je da oni cene da je stanje bolje nego što ga vidi javnost u celini, a i očekivanja su pozitivnija. Srpski preduzetnici su još uvek krajem prošle godine bili manje zadovoljni i manje optimistični od drugih u regiji, ali im je svakako bolje nego javnosti. No, sve zajedno, ocene i očekivanja su negde oko 50 odsto zadovoljstva i optimizma, što bi se moglo tumačiti i kao ocena da nije ni dobro ni loše i da nema previše osnova da se očekuje dramatično poboljšanje. Kosovski preduzetnici su zadovoljniji, dok nije nemoguće da je u međuvremenu povećan pesimizam u Hrvatskoj i Makedoniji imajući u vidu da prva polovina ove godine politički nije bila ohrabrujuća.

Iz celokupnog istraživanja, koje ovde ne može biti prikazano jer je veoma opsežno, može se zaključiti da i stanovnici i preduzetnici uglavnom doživljavaju svoje države kao teret, što se vidi i u činjenici da bi se gotovo polovima ispitanika preselila u inostranstvo. To je naravno jedan vid da se izrazi nezadovoljstvo, ali uz podatke o zaposlenosti i nezaposlenosti koji su katastrofalni, nikako ne izgleda kao neopravdano.

Novi magazin, 04.07.2016.

Peščanik.net, 04.07.2016.


The following two tabs change content below.
Vladimir Gligorov (Beograd, 24. septembar 1945 – Beč, 27. oktobar 2022), ekonomista i politikolog. Magistrirao je 1973. u Beogradu, doktorirao 1977. na Kolumbiji u Njujorku. Radio je na Fakultetu političkih nauka i u Institutu ekonomskih nauka u Beogradu, a od 1994. u Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije (wiiw). Ekspert za pitanja tranzicije balkanskih ekonomija. Jedan od 13 osnivača Demokratske stranke 1989. Autor ekonomskog programa Liberalno-demokratske partije (LDP). Njegov otac je bio prvi predsednik Republike Makedonije, Kiro Gligorov. Bio je stalni saradnik Oksford analitike, pisao za Vol strit žurnal i imao redovne kolumne u više medija u jugoistočnoj Evropi. U poslednje dve decenije Vladimir Gligorov je na Peščaniku objavio 1.086 postova, od čega dve knjige ( Talog za koju je dobio nagradu „Desimir Tošić“ za najbolju publicističku knjigu 2010. i Zašto se zemlje raspadaju) i preko 600 tekstova pisanih za nas. Blizu 50 puta je učestvovao u našim radio i video emisijama. Bibliografija