- Peščanik - https://pescanik.net -

Kosovo 2010.

Kosovo je iza sebe ostavilo još jednu tešku godinu punu iznenađenja, preokreta i problema sa teškim posledicama, a početak nove godine ne budi optimizam da će biti bolje. Na samom početku 2010. godine, kosovske institucije bile su suočene sa ponovljenim izborima u nekoliko opština, zbog osporenih rezultata na prvim lokalnim izborima održanim posle proglašenja nezavisnosti Kosova. Neposredno posle lokalnih izbora, zaoštreni su odnosi između vladajuće koalicije, Demokratske partije Kosova (DPK) i Demokratskog saveza Kosova (DSK). To je potvrdio i događaj u prištinskom kafiću Zanzibar. Iz tog kafiću u centru grada, a ne iz sedišta svoje partije, potpredsednik DPK Hajredin Kuçi u ponoć je saopštio da raskida koaliciju između vladajućih partnera. Do raskida na kraju nije došlo, ali kao posledica zaoštrenih odnosa između DPK i DSK usledila je rekonstrukcija vlade i premijer Kosova Hashim Thaçi razrešio je dužnosti nekoliko ministara.

U prošloj godini najviše pažnje javnosti izazvali su pretresi izvršeni zbog sumnji za učešće u organizovanom kriminalu, korupciji i zloupotrebama. Pretresi su obuhvatili i neke visoko rangirane vladine funkcionere i političare. Policija EULEX-a je izvršila raciju u Ministarstvu za saobraćaj i telekomunikacije i kući ministra Fatmira Limaja. Pretres je izvršen i u kući Azema Syle, visokog funkcionera DSK i bliskog rođaka premijera Hashima Thaçija. Izvršen je i pretres prostorija Centralne banke u Prištini, a iza rešetaka se našao guverner Hashim Rexhepi. Posle hapšenja usledio je i njegovo razrešenje sa funkcije guvernera.

Drugi događaj iz prošle godine koji će biti zapamćen je hapšenje i oslobađanje lidera Pokreta Vetevendosje Albina Kurtija. Posle brojnih komplikacija, Kurti je priveden od strane policije EULEX-a i Kosovske policije. Oslobođen je od nekoliko optužbi, ali je osuđen na 9 meseci zatvora zbog ometanja službenih lica u obavljanju duznosti. Povratak u zatvorsku čeliju doživeo je i lider Alijanse za budućnost Kosova (ABK), Ramush Haradinaj. On je u Hag otišao da bi mu se sudilo po optužbi Haškog tribunala za ratne zločine iz 2006.

Ovi napeti događaji relaksirani su mišljenjem Međunarodnog suda pravde (MSP) da proglašenje nezavisnosti Kosova nije u suprotnosti sa međunarodnim pravom, što su mnogi Kosovari, a naročito politički lideri, protumačili kao snažnu podršku legitimnosti proglašenja nezavisnosti Kosova. Očekivalo se da će se posle toga otvoriti put novim priznanjima. Dogodilo se suprotno; tokom 2010. godine nezavisnost Kosova priznalo je samo 8 država. Istovremeno, 5 država EU je ojačalo svoju poziciju protiv nezavisnosti Kosova.

Prošla godina nije se okončala ovim događajima. Bilo je i drugih koji su imali svoj epilog na sudu. U jesen 2010, po prvi put od svog osnivanja, Ustavni sud Kosova doneo je odluku koja je ozbiljno potresla koalicionu vladu DPK-DSK. Sud je konstatovao da je predsednik Kosova, Fatmir Sejdiu, povredio Ustav, jer je istovremeno imao i “zamrznutu” funkciju predsednika DSK-a. Time je doveden u poziciju da dâ ostavku na funkciju predsednika Kosova. Odmah je raskinuta koalicija sa DPK. Potom je Skupstina Kosova ukazala nepoverenje vladi i raspustila je, čime je zemlja dovedena do vanrednih parlamentarnih izbora.

To su bili osmi organizovani izbori na Kosovu posle rata krajem devedesetih. Vanredni izbori organizovani 12. decembra prošle godine su najviše osporavani od svih, čime se nova kosovska država priključila zemljama u kojima se manipuliše voljom građana. Ovi izbori biće upamćeni i po tome što su tokom izborne kampanje kandidati političkih partija, a naročito aktuelna politička elita, nudili brojna nerealna obećanja: viznu liberalizaciju za 15 meseci, ulazak u EU, članstvo u NATO i UN, otvaranje stotinu hiljada novih radnih mesta, novih univerziteta, povećanje plata za 100 odsto, socijalnu sigurnost, eliminisanje siromaštva, podizanje novih proizvodnih kapaciteta, izgradnju puteva i slično. Sva ta obećanja dočekana su od većine građana sa velikom rezervom.

Vrhunac problema obeležio je izveštaj specijalnog izvestioca Saveta Evrope, Dika Martija. U njegovom izveštaju navedeno je da je kosovski premijer Hashim Thaçi rukovodio mafijaškom grupom koja je ubijala i trgovala organima ubijenih Srba, kao i drogom, tokom i posle rata na Kosovu krajem devedesetih godina.

Očekivanja Kosovara da će godina koja dolazi biti bolja su velika, jer su i obećanja političara velika. Međutim, svi pokazatelji ukazuju na to da će i ova godina biti slična prethodnoj. Kosovo je u novu godinu ušlo sa nefunkcionalnom vladom koja upravlja zemljom pomoću institucija u ostavci. Sa raspuštenom skupštinom, predsednikom vlade u ostavci, v. d. predsednikom drzave i neusvojenim budžetom za 2011. godinu, premijer u ostavciHashim Thaçi prošle izbore nazvao je „divotom“, bez obzira što se oni osporavaju, ne samo zbog krađe glasova, već i zato što su okončani zaoštrenom međupartijskom političkom borbom, a pre par dana i nasilničkim epilogom u krvavom obračunu između pristalica dve političke partije, članova porodice Krasniqi i Limaj u selu Banje kod Mališeva.

Siromastvo, nezaposlenost, korupcija, nepotizam, nezakonje, i dalje su problemi sa kojima je suočen veliki broj građana. Ekonomska kriza, odsustvo stranih investicija, neviđena institucionalna birokratija i neodgovorno ponašanje političara, odsustvo novih priznanja, promašaji u jačanju demokratskih procesa, pravne države i nezavisnog sudstva, ozbiljno zabrinjavaju građane, od kojih16% živi sa manje od jednog eura dnevno, što je dovoljno za kupovinu samo dva hleba na dan. Mnogi od njih već su navikli da žive sa čestim prekidima struje, bez grejanja, a ponekad i bez vode. Kod građana postoji percepcija da je mnogo od toga rezultat loše vođene politike.

Da Kosovo nije uspešna država sa razvijenom demokratijom i vladavinom prava ukazuju i bliski prijatelji Kosova iz EU i SAD. Kosovo je najizolovanija zemlja na Balkanu, čiji građani ne mogu da putuju u EU, pa čak ni u neke zemlje regiona. Ove godine Kosovo treba da predsedava zajedničkom Komitetu zemalja potpisnika sporazuma za slobodnu trgovinu u centralnoj Evropi, poznatom kao CEFTA, ali Kosovo ne može da izvozi ni u Srbiji i BiH. Ono je još daleko od uspešne države sa razvijenom demokratijom i vladavinom prava. Zbog toga i ova godina ne obećava mnogo. Kosovo će ostati iza svih svojih balkanskih suseda, jer su u njemu i dalje sjedinjeni politika i organizovani kriminal, a korupcija puput zlođudnog tumora uništava zemlju iznutra.

Ipak, na Kosovu postoje snage koje zemlju mogu da izvedu iz ovih neuspeha i promašaja. Postoje odgovorni ljudi koji će interese zemlje staviti ispred svojih, koji neće kršiti zakone, koji će obezbediti stabilnost, vratiti poverenje građana i sa novim vrednostima Kosovo voditi ka evropskoj budućnosti. Tim ljudima samo treba dati šansu.

Peščanik.net, 08.01.2011.

KOSOVO