- Peščanik - https://pescanik.net -

Kraj recesije

Najnoviji podaci o tržištu rada ukazuju na kraj recesije u Americi. U Evropi se verovatno još uvek ne može govoriti o početku oporavka privrede, mada se tek za manji broj uglavnom malih država predviđa negativna stopa rasta u ovoj godini. Ali negativna kretanja na tržištu rada, bar kako sada stoje stvari, nastaviće se tokom čitave godine, a ni izgledi za sledeću godinu nisu mnogo povoljniji.

U drugim delovima sveta privredni rast se ubrzava ili se ustaljuje, što je, naravno, dobro kako za one koji traže zaposlenje, tako i kada je reč o smanjenju siromaštva. Uz to, što je posebno značajno zapaziti, ova kriza koja upravo prolazi nije donela neke dramatične promene, globalne ili lokalne, dobre ili rđave.

U Americi će privredni rast ove godine premašiti tri odsto, dok se u Evropskoj uniji očekuje rast od jedva jedan odsto. Zašto Evropi preti stagnacija? Pre svega, zato što je teško uskladiti sve razlike između zemalja članica koje je kriza iznela na videlo. Pojednostavljeno rečeno, neke zemlje su povezane sa nemačkom privredom i oslanjaju se na izvozni sektor, druge se oslanjaju na jedan ili drugi dar prirode koji izvoze kao robu ili usluge, a sve drugo uvoze. U ove druge spadaju, na primer, zemlje koje se u velikoj meri oslanjaju na turizam. Naravno, mnoge zemlje kombinuju jedno i drugo.

No, ova je klasifikacija korisna jer se vidi problem sa kojim se suočava Evropa. Neke zemlje imaju suficite, a neke deficite. Problem, recimo, u evropskoj monetarnoj uniji jeste kako uravnotežiti ulaganja jednih sa dugovima drugih. Kako nedostaju i tržišni i fiskalni mehanizmi, izvoznici se suočavaju sa smanjenom tražnjom, a uvoznici sa manjkom novca. Usled čega je manje i potrošnje i proizvodnje. Stoga stagnacija može da potraje.

 
Blic, 07.04.2010.

Peščanik.net, 07.04.2010.


The following two tabs change content below.
Vladimir Gligorov (Beograd, 24. septembar 1945 – Beč, 27. oktobar 2022), ekonomista i politikolog. Magistrirao je 1973. u Beogradu, doktorirao 1977. na Kolumbiji u Njujorku. Radio je na Fakultetu političkih nauka i u Institutu ekonomskih nauka u Beogradu, a od 1994. u Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije (wiiw). Ekspert za pitanja tranzicije balkanskih ekonomija. Jedan od 13 osnivača Demokratske stranke 1989. Autor ekonomskog programa Liberalno-demokratske partije (LDP). Njegov otac je bio prvi predsednik Republike Makedonije, Kiro Gligorov. Bio je stalni saradnik Oksford analitike, pisao za Vol strit žurnal i imao redovne kolumne u više medija u jugoistočnoj Evropi. U poslednje dve decenije Vladimir Gligorov je na Peščaniku objavio 1.086 postova, od čega dve knjige ( Talog za koju je dobio nagradu „Desimir Tošić“ za najbolju publicističku knjigu 2010. i Zašto se zemlje raspadaju) i preko 600 tekstova pisanih za nas. Blizu 50 puta je učestvovao u našim radio i video emisijama. Bibliografija