- Peščanik - https://pescanik.net -

MMF Stands By Serbia

Prvo što pada u oči kada se pročita šta je MMF smatrao da bi trebalo saopštiti štampi jeste nedostatak podataka i ocena. Isti je utisak i kod čitanja „Pisma o namerama“ srpskih privrednih vlasti, koje je takođe objavio MMF. Uz to, ono što su sprske vlasti napisale u Memorandumu o privrednim i finansijskim merama, a koji MMF uzima kao osnovu za odobrenje stendbaj-programa, ne razlikuje se mnogo od novih mera koje Vlada najavljuje za kraj januara. Budući da su MMF i srpske vlasti usaglasili Memorandum još jesenas, odsustvo novih ideja danas može se shvatiti ili tako da nikakvih značajnih promena od tada do sada nije bilo, ili da ni MMF ni Vlada još nisu načisto sa tim kako se suočiti sa pogoršanim izgledima srpske privrede.

MMF, na primer, u obaveštenju za štampu i dalje očekuje rast od 3,5% u 2009. i 4,5% u 2010. Nisu korigovane ni projekcije za inflaciju. Zanimljivo je da se očekuje da će rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) jednim delom, većim u sledećoj nego u ovoj godini, doći kao posledica istovremenog smanjenja rasta izvoza i uvoza ove godine, i bržeg rasta izvoza uz sporiji rast uvoza sledeće godine. Kada je reč o domaćoj tražnji, potrošnja plus ulaganja, očekuje se da ona raste 2,6% ove i samo 2,2% sledeće godine. Ovo se verovatno izvodi iz smanjenja javne potrošnje, i to za više od 3 procentna poena (udeo u BDP) u ove dve godine. Dok se procena o rastu izvoza oslanja, pretpostavljam, na očekivanje o porastu spoljne tražnje usled oporavka svetske privrede krajem ove i tokom sledeće godine.

U Memorandumu se detaljno govori o merama koje nameravaju da preduzmu srpske privredne vlasti, ali se o svima njima govori uglavnom uopšteno. Kao što je karakteristično za srpske vlasti, više se ističu ciljevi i namere, a mnogo manje su prisutni opisi konkretnih mera. Čak i kada se pominju zakoni koje je potrebno doneti kako bi se sprovele strukturne reforme, uglavnom se kaže šta se želi njima postići, a mnogo manje šta će u njima pisati, po čemu bi se moglo suditi kako će se i hoće li se to što se namerava i ostvariti.

Jedini kvantitativni elementi su oni koji su, uglavnom, već poznati. Fiskalni deficit bi trebalo da ne pređe 55 milijardi dinara ili 1,75% bruto domaćeg proizvoda (1,8% u MMF tabeli), rashodi republičkog budžeta ne bi trebalo da budu veći od 708 milijardi dinara, neto rezerve centralne banke ne bi trebalo da padnu ispod 5,3 milijarde evra na kraju ove godine, državne garancije ne bi trebalo da pređu 300 miliona evra, a inflacija bi trebalo da bude 8% plus ili minus 2 procentna poena (indeks potrošačkih cena).

Naravno, ako privredni rast i rast cena budu sporiji, što sada izgleda prilično verovatno, monetarna će politika dobiti veći prostor, u tom smislu što će se smanjiti kamatna stopa centralne banke. Nije, međutim, jasno da li će se time poboljšati stanje na tržištu novca. MMF ceni da je prošle godine smanjena količina novca u vidu gotovine i dinarskih depozita (M1), dok je M2 (u koji ulaze i depoziti u stranom novcu) porastao za oko 8%. Ove se godine računa sa tim da M1 poraste za oko 18%, a M2 samo za oko 5%. Sledeće bi godine, opet, M1 trebalo da raste po stopi od oko 9%, a M2 13,5%. Ove veličine nisu toliko važne – uostalom ne znamo kako se do njih došlo – ali nije beskorisno uporediti ih sa rastom novčane mase u 2007: M1 oko 25%, a M2 oko 45%. Ovo se preslikava i na rast kredita, koji je bio oko 37% u 2007, oko 30% u 2008, a očekuje se da bude oko 6% ove i 12,3% sledeće godine. Dakle, ne očekuje se brz oporavak novčanog tržišta. Čak i ova očekivanju su zasnovana na oceni o tome da postoje značajne rezerve u bankraskom i u sistemu centralne banke. MMF izražava malu rezervu da stanje ne mora da bude tako dobro kao što se čini, jer nije poznato koliko su restrikcije centralne banke doprinele da se preduzeća i domaćinstva zadužuju u stranim zemljama. No, daleko najveći problem će biti povećani kreditni rizik koji je nezavistan od monetarne politike i izražava se ne samo u višoj kamatnoj stopi na nove kredite, već i u pooštrenim uslovima da se uopšte dođe do njega. Uz to, privreda u recesiji ili sa niskom stopom rasta neće biti naročito privlačna za investiranje.

Ključna rečenica jeste da MMF očekuje da će odlučnom primenom ovog programa privrednih i finansijskih mera Srbija, uz pomoć međunarodne zajednice, „prevazići trenutne teškoće“. Time je ostvaren i trenutni cilj ovoga stendbaj-programa. MMF je stao uz srpske privredne vlasti. No, šta tačno MMF podržava manje je jasno sada nego što je bilo pre nekoliko meseci. To što ništa u samom sadržaju programa nije u međuvremenu promenjeno, ili bar ne bitno, može se razumeti i kao nagoveštaj da će se sve ponovo pretresti kod prve kontrole, do koje će doći najkasnije u junu ove godine. Sva je prilika da se ceni da će se tada znati više, pa će se moći izvršiti bitne korekcije i sačiniti bolji program. To gubljenje vremena u načelu nije dobro, ali gde su otišle tolike godine…

 
Peščanik.net, 19.01.2009.


The following two tabs change content below.
Vladimir Gligorov (Beograd, 24. septembar 1945 – Beč, 27. oktobar 2022), ekonomista i politikolog. Magistrirao je 1973. u Beogradu, doktorirao 1977. na Kolumbiji u Njujorku. Radio je na Fakultetu političkih nauka i u Institutu ekonomskih nauka u Beogradu, a od 1994. u Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije (wiiw). Ekspert za pitanja tranzicije balkanskih ekonomija. Jedan od 13 osnivača Demokratske stranke 1989. Autor ekonomskog programa Liberalno-demokratske partije (LDP). Njegov otac je bio prvi predsednik Republike Makedonije, Kiro Gligorov. Bio je stalni saradnik Oksford analitike, pisao za Vol strit žurnal i imao redovne kolumne u više medija u jugoistočnoj Evropi. U poslednje dve decenije Vladimir Gligorov je na Peščaniku objavio 1.086 postova, od čega dve knjige ( Talog za koju je dobio nagradu „Desimir Tošić“ za najbolju publicističku knjigu 2010. i Zašto se zemlje raspadaju) i preko 600 tekstova pisanih za nas. Blizu 50 puta je učestvovao u našim radio i video emisijama. Bibliografija