- Peščanik - https://pescanik.net -

Niže kamate

Šta određuje visinu kamata po kojima banke odobravaju kredite? Ako čovek uđe u radnju i vidi da je povećana cena robe koju je nameravao da kupi, prva reakcija je da prodavci hoće više da zarade, dakle da oni imaju punu kontrolu nad cenom robe koju prodaju. Uopšte, uvreženo je mišljenje da prodavci ili trgovci imaju svu neophodnu moć da određuju cene i da ne moraju da se obaziru ni na kupce niti na konkurenciju.

Na isti način se misli da i kamate određuju banke. Kada bi htele ili kada bi bile više zainteresovane za poslovanje privrede, a ne bi se samo lakomile na sopstvene zarade i profite svojih vlasnika, banke bi kreditirale produzeća i domaćinstva po znatno nižim kamatama. Uostalom, dovoljno je videti da im profiti rastu i kada privreda stagnira, a ljudi masovno gube zaposlenja.

No, ako bi čovek koji je ušao u radnju i video da je cena povećana iz te radnje izašao praznih ruku i ako bi tako učinili i drugi kupci, radnja bi morala da snizi cenu. Slično je i sa bankama, mada ne i sasvim isto. Banke u Srbiji imaju značajno veliki udeo nenaplativih potraživanja – to su krediti koji se, sva je prilika, nikada neće naplatiti.

Usled toga, količina raspoloživih kreditnih sredstava je manja, pa je i kamata viša jer se potreba za kreditima u stagnantnoj privredi povećava, i to pre svega da bi se vratili već uzeti krediti, a ne da bi se uložili u dodatnu proizvodnju.

E sada, kaže se, kada bi kamata bila manja, bilo bi manje nenaplativih potraživanja. To je u stvari netačno. Ti dužnici su nesolventni, što znači da ne mogu da vraćaju glavnicu jer ne ostvaruju potrebne prihode. To su gubici banaka i oni stoje na putu nižim kamatama.

 
Blic, 21.12.2011.

Peščanik.net, 21.12.2011.


The following two tabs change content below.
Vladimir Gligorov (Beograd, 24. septembar 1945 – Beč, 27. oktobar 2022), ekonomista i politikolog. Magistrirao je 1973. u Beogradu, doktorirao 1977. na Kolumbiji u Njujorku. Radio je na Fakultetu političkih nauka i u Institutu ekonomskih nauka u Beogradu, a od 1994. u Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije (wiiw). Ekspert za pitanja tranzicije balkanskih ekonomija. Jedan od 13 osnivača Demokratske stranke 1989. Autor ekonomskog programa Liberalno-demokratske partije (LDP). Njegov otac je bio prvi predsednik Republike Makedonije, Kiro Gligorov. Bio je stalni saradnik Oksford analitike, pisao za Vol strit žurnal i imao redovne kolumne u više medija u jugoistočnoj Evropi. U poslednje dve decenije Vladimir Gligorov je na Peščaniku objavio 1.086 postova, od čega dve knjige ( Talog za koju je dobio nagradu „Desimir Tošić“ za najbolju publicističku knjigu 2010. i Zašto se zemlje raspadaju) i preko 600 tekstova pisanih za nas. Blizu 50 puta je učestvovao u našim radio i video emisijama. Bibliografija