- Peščanik - https://pescanik.net -

O čemu se spore?

Veoma je teško razumeti i guvernera Narodne banke i predsednika Vlade. Izgleda da se spore, samo nije jasno oko čega tačno? Ovo zato što to što govore nije dosledno.

Jelašić kaže da monetarna politika mora da bude restriktivna, što znači da kamatna stopa mora da bude visoka, zbog inflacije, za koju je odgovorna Vlada, koja dozvoljava da se povećavaju cene koje su pod njenom kontrolom, na šta centralna banka ne može da utiče. Šta znači da ne može da utiče? Pa to da kamatnom stopom ne može obuzda inflaciju.

Ovo se može shvatiti na dva načina. Ili Vlada svojom politikom određuje i kamatnu politiku, dakle odgovorna je, faktički, i za monetarnu politiku, ili centralna banka samostalno odgovara za monetarnu politiku i kamatnom stopom utiče na rast cena. U prvom slučaju praktično nema centralne banke, a u drugom je ona neuspešna – jer je stopa inflacije previsoka. (Uzgred, cene će uskoro početi da padaju, jer je recesija veoma duboka.) Dakle, šta tačno hoće guverner da kaže?

Cvetković kaže da će biti veoma ubedljiv u razgovorima sa Međunarodnim monetarnim fondom, jer će dati čvrste garancije da će učiniti sve da se ostvare ciljevi privredne politike, među koje spada i povećanje fiskalnog deficita. Ima Vlada, dakle, i fiskalnu računicu i sredstva da je realizuje. Ova izjava bi mogla da se datira sa krajem prošle godine, martom ove godine, majom ove godine ili sa jučerašnjim datumom. Dosledno tome, mogla bi da se datira i sa krajem ove godine i sa bilo kojim datumom u budućnosti. Šta, dakle, tačno hoće da kaže predsednik Vlade? Uz to, o čemu se tačno oni spore? Centralna banka ne može da sprovodi monetarnu politiku, a Vlada ne može da formuliše i sprovede fiskalnu politiku. Ako je tako, oni jedni drugima ne mogu da pomognu, pa rešenje nije u sporu već u odgovoru znaju li oni šta rade?

 
Blic, 15.07.2009.

Peščanik.net, 15.07.2009.


The following two tabs change content below.
Vladimir Gligorov (Beograd, 24. septembar 1945 – Beč, 27. oktobar 2022), ekonomista i politikolog. Magistrirao je 1973. u Beogradu, doktorirao 1977. na Kolumbiji u Njujorku. Radio je na Fakultetu političkih nauka i u Institutu ekonomskih nauka u Beogradu, a od 1994. u Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije (wiiw). Ekspert za pitanja tranzicije balkanskih ekonomija. Jedan od 13 osnivača Demokratske stranke 1989. Autor ekonomskog programa Liberalno-demokratske partije (LDP). Njegov otac je bio prvi predsednik Republike Makedonije, Kiro Gligorov. Bio je stalni saradnik Oksford analitike, pisao za Vol strit žurnal i imao redovne kolumne u više medija u jugoistočnoj Evropi. U poslednje dve decenije Vladimir Gligorov je na Peščaniku objavio 1.086 postova, od čega dve knjige ( Talog za koju je dobio nagradu „Desimir Tošić“ za najbolju publicističku knjigu 2010. i Zašto se zemlje raspadaju) i preko 600 tekstova pisanih za nas. Blizu 50 puta je učestvovao u našim radio i video emisijama. Bibliografija