- Peščanik - https://pescanik.net -

Od deficita do deficita

Ono što se moglo uraditi pre četiri godine nije urađeno. Ono što je trebalo uraditi pre dve godine, odloženo je. U poslednjih godinu dana se uglavnom preračunava budžetski deficit i traže načini da se finansira. U međuvremenu, izgledi, recimo iskazani očekivanom stopom privrednog rasta, neprestano se pogoršavaju. Sada se, naravno, ne može promeniti ponašanje ove inertne vlade jer predstoje izbori i, potom, nova vlada.

Šta se moglo uraditi pre četiri godine? Čak i kada je već izbila kriza, sve potrebne reforme su bile izvodive, između ostalog, i zato što je MMF bio spreman da finansira povećanu javnu potrošnju da ne bi došlo do još većeg pada proizvodnje i do masovnog otpuštanja radnika. Reforme koštaju, između ostalog i budžet. Pre četiri ili pre tri godine je tih para bilo.

Šta je trebalo uraditi pre dve godine? Pošto je postalo jasno da će privreda stagnirati ukoliko se ne izvrše neke značajnije promene i kada su stigli podaci o dramatičnom padu zaposlenosti, trebalo je preduzeti mere koje bi vodile povećanju ulaganja, javnog, ali još više privatnog. U poslednjih par godina, rast ulaganja je zapravo negativan. Mere kojima se pribeglo su imale minimalan, u najboljem slučaju, uticaj na to da pad ne bude još veći.

Sada se raspravlja, jer je MMF opet tu, o tome koliki je stvarni fiskalni deficit i da li bi on mogao da se nekako predstavi tako da MMF može da kaže da je u skladu sa ranije postignutim dogovorom, a i da nekako ne krši fiskalna pravila, koja su u međuvremenu ozakonjena. Ovo u kontekstu novih procena da će privredni rast ove godine biti, ako je sreće, negde oko nule. Naravno, niži privredni rast znači i smanjenje javnih prihoda, što će uticati i na smanjenje javnih rashoda, a to opet na još gore izglede sa privredni rast. Pa će se onda morati ponovo razgovarati o deficitu. Jer nije izvesno da će nova vlada biti sposobna za više od toga.

 
Blic, 08.02.2012.

Peščanik.net, 08.02.2012.


The following two tabs change content below.
Vladimir Gligorov (Beograd, 24. septembar 1945 – Beč, 27. oktobar 2022), ekonomista i politikolog. Magistrirao je 1973. u Beogradu, doktorirao 1977. na Kolumbiji u Njujorku. Radio je na Fakultetu političkih nauka i u Institutu ekonomskih nauka u Beogradu, a od 1994. u Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije (wiiw). Ekspert za pitanja tranzicije balkanskih ekonomija. Jedan od 13 osnivača Demokratske stranke 1989. Autor ekonomskog programa Liberalno-demokratske partije (LDP). Njegov otac je bio prvi predsednik Republike Makedonije, Kiro Gligorov. Bio je stalni saradnik Oksford analitike, pisao za Vol strit žurnal i imao redovne kolumne u više medija u jugoistočnoj Evropi. U poslednje dve decenije Vladimir Gligorov je na Peščaniku objavio 1.086 postova, od čega dve knjige ( Talog za koju je dobio nagradu „Desimir Tošić“ za najbolju publicističku knjigu 2010. i Zašto se zemlje raspadaju) i preko 600 tekstova pisanih za nas. Blizu 50 puta je učestvovao u našim radio i video emisijama. Bibliografija