- Peščanik - https://pescanik.net -

Osnažiti vladu

Da će biti potrebno menjati Ustav bilo je jasno u momentu kada je donošen, zato što je tadašnja motivacija bila politikantska, a ne ustavotvorna.

Da će biti potrebno menjati Ustav bilo je jasno u momentu kada je donošen, zato što je tadašnja motivacija bila politikantska, a ne ustavotvorna. Razumljivo je što i sada neki od autora i kreatora Ustava sumnjaju da je motivacija predloga da se Ustav menja takođe politikantska. Tako je, zapravo, od 1990, kada je Ustav donet da bi se obavili neki politički, a ne ustavni poslovi. Prava debata o Ustavu je potrebna, jedino što nije jasno da li je o tome sada moguća odgovorna javna debata.

Ukoliko bi nju trebalo da vode partijske vođe, od toga neće biti ništa. A oni nisu dovoljno odgovorni da bi dozvolili da se rasprava vodi u široj javnosti, jer bi mogla da iznedri političke konkurente, koji su, inače, nasušno potrebni. U ovom času, nemoć političkih lidera i nosilaca vlasti je više nego očigledna. Kao toliko često u poslednjih najmanje dvadesetak godina, sasvim je jasno da oni nisu u nekom bliskom kontaktu sa realnošću. Daju se izjave koje više govore o konfuziji i nesnalaženju onih koji izjave daje, nego što imaju ikakve veze sa onim što se događa bilo u svetu ili u zemlji.

Budući da je ovo jasno ili će veoma brzo postati jasno i običnim građanima, pitanje legitimnosti vlasti je veoma ozbiljno. Ustavne promene ne mogu tu ništa da pomognu. One bi mogle, ako bi bile sprovedene valjano, da konačno obezbede legitimnost državi, ali ne mogu da pomognu postojećim vlastima, a ni onima koji u opoziciji čekaju da na vlast dođu. Što ne znači da ne može ništa da se uradi na povećanju legitimnosti vlasti.

Uobičajeno rešenje jeste rekonstrukcija Vlade. U parlamentarnom sistemu, koji postoji u Srbiji, najlogičnije bi bilo da onaj koji je na čelu najjače stranke bude i na čelu Vlade. To je drukčije u predsedničkom sistemu, ali to nije srpski sistem. Ako to nije moguće, potrebno bi svejedno bilo da neko u ime najjače partije preuzme odgovornost za Vladu u ovo vreme krize. Isto važi i za sve važnije resore u Vladi. Ne doprinosi legitimnosti Vlade stanje u kojem su vođe malih stranaka u Vladi, a najveća je stranka predstavljena tehnokratama. To je način da se uruši autoritet Vlade, što je veoma rđavo u vreme krize.

Pored toga, bilo bi potrebno inovirati koaliciju na vlasti. U dva smisla. Najpre tako što će se Vlada posvetiti onom programu za koji je dobila mandat na poslednjim izborima. Valja podsetiti da se tada odlučivalo o potrebi ubrzanja integracije u Evropsku uniju, a Vlada je krenula sasvim drukčijim putem. Da bi se ovaj program osnažio, potrebno je da se Vlada ojača proevropskim strankama i da se u Vladi nađu oni koji se upravo za to i zalažu. Tom bi se rekonstrukcijom obezbedio novi početak, koji bi svejedno crpeo legitimnost Vlade iz mandata dobijenog na poslednjim izborima.

To još ne rešava konkretne probleme, ali se uspostavlja osnova da se sa punom političkom odgovornošću i povećanom legitimnošću formuliše strategija suočavanja sa krizom i program integracije u Evropsku uniju. A u tom kontekstu da se uđe u raspravu o novom, bolje rečeno, pravom Ustavu.

 
Blic, 09.05.2009.

Peščanik.net, 09.05.2009.


The following two tabs change content below.
Vladimir Gligorov (Beograd, 24. septembar 1945 – Beč, 27. oktobar 2022), ekonomista i politikolog. Magistrirao je 1973. u Beogradu, doktorirao 1977. na Kolumbiji u Njujorku. Radio je na Fakultetu političkih nauka i u Institutu ekonomskih nauka u Beogradu, a od 1994. u Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije (wiiw). Ekspert za pitanja tranzicije balkanskih ekonomija. Jedan od 13 osnivača Demokratske stranke 1989. Autor ekonomskog programa Liberalno-demokratske partije (LDP). Njegov otac je bio prvi predsednik Republike Makedonije, Kiro Gligorov. Bio je stalni saradnik Oksford analitike, pisao za Vol strit žurnal i imao redovne kolumne u više medija u jugoistočnoj Evropi. U poslednje dve decenije Vladimir Gligorov je na Peščaniku objavio 1.086 postova, od čega dve knjige ( Talog za koju je dobio nagradu „Desimir Tošić“ za najbolju publicističku knjigu 2010. i Zašto se zemlje raspadaju) i preko 600 tekstova pisanih za nas. Blizu 50 puta je učestvovao u našim radio i video emisijama. Bibliografija