- Peščanik - https://pescanik.net -

Pravilo: deset odsto

Hrvatska vlada je najverovatnije odlučila da smanji plate svima koje zapošljava za deset posto. Tražiće, čini se, da se revidiraju kolektivni ugovori u preduzećima. Smanjiće se sve, ili gotovo sve, beneficirane penzije, što će reći i one koje primaju ratni veterani. Svejedno, nije sigurno da će to biti dovoljno da bi se mogao nekako uravnotežiti budžet.

Slične mere su već preduzele neke druge zemlje, a neke će to morati da urade u budućnosti. Bugarska je nekako uvela to pravilo od deset odsto. Za Letoniju je to bilo malo, pa se sada sprema na smanjenja od 20 odsto. Bosna i Hercegovina će morati da pribegne takođe “kresanju“ od deset odsto. Šta će biti sa drugim zemljama, ostaje da se vidi.

Srbija još uvek pribegava smanjenju realnih dohodaka inflacijom. To je, u načelu, bolji put, jer su posledice po ponašanje pojedinaca, domaćinstava i preduzeća drukčija nego kada se smanjuju novčane zarade, a cene miruju ili još gore padaju. Problem je, nažalost, što se negativna kretanja nastavljaju, tako da nije moguće izbeći i značajno povećanje štednje, kako javne, tako i svake druge. S vremenom će to uticati na smirivanje inflacije, a tada će budžet doći u još gore stanje nego što je sada.

Pa će se postaviti pitanje da li bi možda trebalo pribeći nekom pravilu kao što je ovo o deset odsto. U ovom času, otpori povećanoj budžetskoj štednji su veliki, tako da je namera da se rešenje traži u dodatnom zaduživanju. Nije, međutim, izvesno da će se time izbeći potreba za smanjenjem dohodaka, jer će se pitanje sastavljanja kraja sa krajem ponovo postaviti kod sastavljanja budžeta za sledeću godinu.

Kako će izgledati budžet za sledeću godinu? Ovo je važno politički, koliko i privredno. Onoliko koliko se sada mogu sagledati privredna kretanja u sledećoj godini, vlada će se naći pred istim izborom: da smanji javnu potrošnju ili da se dodatno zaduži. Ovo drugo rešenje bi zahtevalo novi program sa Međunarodnim monetarnim fondom, koji će biti manje sklon da prihvati održavanje visokog fiskalnog deficita. Biće, dakle, potrebno predvideti dodatno smanjenje javne potrošnje, možda i po stopi od deset odsto.

Bilo koje smanjenje, međutim, staviće vladu pred političke probleme. Dalje smanjenje plata i penzija, a drugih izvora štednje i nema, biće teško politički obrazložiti. Pogotovo što će opozicija tvrditi da to i nije potrebno. Ovo je otprilike stanje u kojem se našla Mađarska, pa je predsednik vlade morao da ode. Slične političke promene se mogu očekivati, ako se već nisu dogodile i u mnogim drugim zemljama. Ovo nije nelogično: glasači žele promene, jer čak i ako se moraju saglasiti sa nepopularnim gobitkom na standardu, bar mogu da vladu pozovu na odgovornost.

Tako da će mnogo zavisiti od toga hoće li vlada moći da se odluči da značajno smanji potrošnju, recimo za deset odsto, manje-više svima. Kao što sada namerava hrvatska vlada. Obeshrabrujuće može da bude to što je malo onih koji očekuju da ova hrvatska vlada potraje.

 
Blic, 18.07.2009.

Peščanik.net, 18.07.2009.


The following two tabs change content below.
Vladimir Gligorov (Beograd, 24. septembar 1945 – Beč, 27. oktobar 2022), ekonomista i politikolog. Magistrirao je 1973. u Beogradu, doktorirao 1977. na Kolumbiji u Njujorku. Radio je na Fakultetu političkih nauka i u Institutu ekonomskih nauka u Beogradu, a od 1994. u Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije (wiiw). Ekspert za pitanja tranzicije balkanskih ekonomija. Jedan od 13 osnivača Demokratske stranke 1989. Autor ekonomskog programa Liberalno-demokratske partije (LDP). Njegov otac je bio prvi predsednik Republike Makedonije, Kiro Gligorov. Bio je stalni saradnik Oksford analitike, pisao za Vol strit žurnal i imao redovne kolumne u više medija u jugoistočnoj Evropi. U poslednje dve decenije Vladimir Gligorov je na Peščaniku objavio 1.086 postova, od čega dve knjige ( Talog za koju je dobio nagradu „Desimir Tošić“ za najbolju publicističku knjigu 2010. i Zašto se zemlje raspadaju) i preko 600 tekstova pisanih za nas. Blizu 50 puta je učestvovao u našim radio i video emisijama. Bibliografija