Uzmimo da vlada želi da dobije savet kako da obezbedi privredni oporavak, koga bi trebalo da pita? One koji imaju odgovarajuće znanje i neće proći ni gore ni bolje od svih drugih ljudi bez obzira na to koju politiku oporavka vlasti izaberu. Uzmimo da vlasti ne znaju kakav privredni oporavak žele, koga bi trebalo da pitaju?
Glasače nudeći im program, a potom one koji znaju i nemaju poseban interes. Savetnici mogu i da nadomeste glasače ako ih oni kojima je vlast poverena nisu pitali za koju bi politiku glasali.
Dakle, oni bi trebalo da znaju šta je u javnom interesu, kako bi on mogao da se ostvari i da su nepristrasni.
Da li je to savet koji je sastavljen od različitih predstavnika pojedinih interesnih grupa? Nije. Izborima se obezbeđuje, bar u načelu, da se dođe do interesa koji na najpribližniji način izražava ono što bi se moglo zvati javnim interesom.
On će se zasigurno razlikovati od bilo kog sporazuma koji će se postići između predstavnika pojedinačnih interesa. Dakle, savet sastavljen od privrednika, sindikalaca i naučnika ne obezbeđuje ni jedan od tri uslova koji biste hteli ako biste razmišljali da tražite savet: da se rukovode javnim interesom, da znaju i da nemaju posebne interese.
Blic, 06.09.2012.
Peščanik.net, 06.09.2012.
- Biografija
- Latest Posts
Latest posts by Vladimir Gligorov (see all)
- Kosmopolitizam je rešenje - 21/11/2022
- Oproštaj od Vladimira Gligorova - 10/11/2022
- Vladimir Gligorov, liberalni i nepristrasni posmatrač Balkana - 03/11/2022