- Peščanik - https://pescanik.net -

Simpo i Iskra na poklon Beogradu na vodi

Foto: Slavica Miletić

Od ukupno 3,3 milijarde dinara, približno 30 miliona evra, koliko je država potrošila na eksproprijaciju objekata u okviru izgradnje Beograda na vodi, većina je izdvojena za zgrade kompanija Simpo i Iskra. Obe zgrade se nalaze između autobuske stanice u Karađorđevoj ulici i Geozavoda u Hercegovačkoj ulici u Beogradu.

Najveći proizvođač nameštaja u Srbiji je na ovom mestu još osamdesetih godina prošlog veka izgradio reprezentativni izložbeni salon, a tik uz njega, sa prepoznatljivom staklenom fasadom, pripijen je poslovni objekat Iskre, nekadašnjeg slovenačkog giganta jugoslovenske elektronske industrije. Oba zdanja su od prošle godine u vlasništvu srpsko-arapske kompanije Beograd na vodi. U Ugovoru o zajedničkom ulaganju u projekat Beograd na vodi koji su u aprilu 2015. godine potpisali Republika Srbija i privatna firma iz Emirata Belgrade Waterfront, ove dve zgrade se navode kao investicija Republike Srbije u zajedničku firmu Beograd na vodi. U Ugovoru piše i da zgrade imaju po 1.200 kvadrata, kako se navodi i u dokumentima katastra.

Međutim, stvarna kvadratura ovih zgrada mnogostruko je veća. U slučaju Iskre najmanje 5 puta veća. Vlasnik slovenačke kompanije Iskra Matija Šešok za BIRN kaže da  je zadovoljan sa 7 miliona evra naknade koju je država Srbija isplatila njegovoj firmi za zgradu, ali objašnjava da površina nije 1.200 kvadrata kako stoji u katastru i pomenutom Ugovoru. „Naša (Iskrina) kvadratura bila je 5.929 kvadrata, oko 94 posto od ukupne površine zgrade“, rekao je Šešok za BIRN. Na pitanje kako objašnjava razliku u kvadratima, on kaže da je 1.200 samo osnova zgrade koju treba pomnožiti sa brojem spratova kako bi se dobila potpuna površina. U Republičkom geodetskom zavodu objašnjavaju za BIRN da se površina zgrade nikako ne može računati na osnovu množenja osnove zgrade sa brojem etaža, ali dodaju da kvadratura koja se navodi u kupoprodajnom ugovoru često ne mora biti ista sa brojem kvadrata koji se navodi u katastarskim dokumentima.

Navedene površine zgrada Iskre i Simpa u Ugovoru o zajedničkom ulaganju u projekat Beograd na vodi.

Zgrada Simpa takođe ima mnogo više od 1.200 kvadrata kako se navodi u Ugovoru o zajedničkom ulaganju i plaćena je 1,5 milijardi dinara, ili oko 12 miliona evra. Zato se postavlja pitanje da li je država uložila više nego što je predviđeno i zašto je morala, i ukoliko jeste, da li će biti proporcionalno uvećano i ulaganje privatnog partnera. „Osnovno pitanje je da li je Srbija nerealnom procenom kvadrature i vrednosti zgrade Simpa i Iskre dovedena u situaciju da je, želela ili ne želelala, uložila mnogo veću vrednost nego što bi morala, a sa druge to što ulaže više se ne valorizuje”, objašnjava Zlatko Minić iz organizacije Transparentost Srbija. On, međutim, ostavlja prostora da je nekom dinamikom ulaganja predviđeno da privatni partner u budućnosti poveća svoj ulog, ali zbog neobjavljivanja svih detalja posla, javnost to ne može da zna.

Ugovorom o zajedničkom ulaganju predviđeno je da Republika Srbija bude vlasnik 32 odsto kapitala, a privatni partner iz Ujedinjenih Arapskih Emirata vlasnik 68 odsto kapitala. Kompanija Beograd na vodi, kao i gradonačelnik Siniša Mali, nisu odgovorili na pitanja BIRN-a da li je i u kojoj meri ulaganje privatnog partnera proporcionalno uvećano za povećani iznos ulaganja Republike Srbije i kako se opravdava razlika u kvadraturi.

U udruženju građana Ne da(vi)mo Beograd najavljuju tužbu za utvrđivanje ništavosti Ugovora u zajedničko ulaganje u projekat Beograd na vodi. Jedan od aspekata tužbe je i neravnopravan odnos potpisnika ugovora, odnosno Republike Srbije i firme Belgrade Waterfront Capital Investment iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. „Podaci o količini javnog novca koje su građani Srbije do ovog trenutka uložili u projekat Beograd na vodi vešto se skrivaju, ali svi drugi postupci pokazuju da u njegovom sprovođenju država neće prema sopstvenim građanima pokazati isti zaštitnički odnos kakav ima prema investitoru”, kaže Ksenija Radovanović, aktivistkinja inicijative Ne da(vi)mo Beograd.

Prema podacima do kojih je BIRN došao u Državnom pravobranilaštvu, do sada je za eksproprijaciju objekata poslovnih i stambenih objekata u ulici Braće Krsmanović i u Hercegovačkoj ulici isplaćeno 3,3 milijardi dinara. Desetak kompanija i fizičkih lica dobilo je na ime eksproprijacije oko milijardu dinara, dok je najveći deo izdvojen samo za dve zgrade Simpa i Iskre. Prema saznanjima BIRN-a, kompanija Milenijum tim je sredinom januara počela radove na rekonstrukciji pomenute dve zgrade u neposrednoj blizini zgrade Geozavoda, sedištu kompanije Beograd na vodi.

Isplaćene naknade za objekte Iskre i Simpa, izvor: Državno pravobranilaštvo

Spisak naknada za eksproprisane objekte

Aleksandar Đorđević, Javno, 20.02.2017.

Peščanik.net, 23.02.2017.

BEOGRAD NA VODI