- Peščanik - https://pescanik.net -

Skupština, izbori i izborna autokratija

Foto: Slavica Miletić

„You can hang back or fight your best on the front line. / Možeš da odstupiš ili daš sve od sebe na prvoj borbenoj liniji.“ Bob Dylan, Workingman’s Blues #2 / Radnički bluz #2

Srbija je parlamentarna, skupštinska demokratija, i nema predsednički sistem vlasti. Predsednik republike nema izvršnu i zapravo nikakvu vlast. Vučićeva uzurpacija je bila moguća zato što je, na načine koji su svima poznati, obezbedio skupštinsku većinu i što je vladu pretvorio u svoj kabinet. To nije moguće ako nema poslušnu većinu u skupštini. Tako da je najvažnije da Vučić ne kontroliše skupštinsku većinu već da ona bude bar koaliciona. Onda vlada mora da pregovara u skupštini inače nema izvršne vlasti.

Ishod skupštinskih izbora je takav da je potrebna koalicija da bi se formirala vlada. I ako se ne želi koalicija sa ruskim strankama, ostaju ne naročito uspešne ali svejedno jedine preostale, recimo, demokratske stranke. Šta bi one trebalo da rade, to jest koja bi trebalo da je njihova politika?

Obično, iskustveno dakle, kada dominantna stranka počne da gubi uticaj i to se vidi po ishodu izbora, prevremeni izbori bi trebalo da to potvrde. To nije neki politički zakon, pa je potrebna ne mala politička taktičnost da se dođe do promene vlasti, ali ukoliko bi se obezbedio pristup medijima i ukoliko bi se obezbedila promena politike u meri u kojoj je to u novom sastavu skupštine moguće, na prevremenim izborima bi demokratska opozicija mogla da se nada uspehu.

Greška bi bila da se čuva ono što je postignuto iz straha da bi i to malo moglo biti izgubljeno. Upravo suprotno, potrebno je preseliti politiku u skupštinu i tražiti pravične i slobodne prevremene izbore. Inače će se, prvo, učestvovati u nastavku okrnjene ali ipak izborne autokratije, a potom će se izgubiti glasovi na izborima, prevremenim ili redovnim svejedno.

Ključno je da odgovornost za stanje u kojem se našla zemlja padne na onoga kome i pripada jer je vladao autokratski, a da poverenje izbore demokratske opozicione stranke. Može i prvo u Beogradu, a potom u zemlji, ako se ceni da je to pravi put. Ali bi trebalo politički delati tako da se vlast preuzme na prevremenim izborima, recimo za godinu dana ili tu negde.

Peščanik.net, 15.04.2022.


The following two tabs change content below.
Vladimir Gligorov (Beograd, 24. septembar 1945 – Beč, 27. oktobar 2022), ekonomista i politikolog. Magistrirao je 1973. u Beogradu, doktorirao 1977. na Kolumbiji u Njujorku. Radio je na Fakultetu političkih nauka i u Institutu ekonomskih nauka u Beogradu, a od 1994. u Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije (wiiw). Ekspert za pitanja tranzicije balkanskih ekonomija. Jedan od 13 osnivača Demokratske stranke 1989. Autor ekonomskog programa Liberalno-demokratske partije (LDP). Njegov otac je bio prvi predsednik Republike Makedonije, Kiro Gligorov. Bio je stalni saradnik Oksford analitike, pisao za Vol strit žurnal i imao redovne kolumne u više medija u jugoistočnoj Evropi. U poslednje dve decenije Vladimir Gligorov je na Peščaniku objavio 1.086 postova, od čega dve knjige ( Talog za koju je dobio nagradu „Desimir Tošić“ za najbolju publicističku knjigu 2010. i Zašto se zemlje raspadaju) i preko 600 tekstova pisanih za nas. Blizu 50 puta je učestvovao u našim radio i video emisijama. Bibliografija