- Peščanik - https://pescanik.net -

Sudbina dolara

Ideja o tome da neki drugi novac preuzme ulogu svetske rezerve umesto dolara nije realna zato što bi to podrazumevalo promene u privrednoj politici te zemlje ili tih zemalja, a nije izvesno da za to postoji spremnost kod potencijalnih kandidata. Ima smisla razmotriti dva slučaja: da neki drugi novac, recimo evro, preuzme ulogu dolara i da se ta uloga poveri nekom svetskom novcu.

Prethodno je važno uočiti da zemlja ili grupa zemalja čiji je novac rezerva drugih zemalja, praktično mora da ima deficit u plaćanjima sa ostatkom sveta, dakle, što je isto, da uvozi više nego što izvozi. Pored toga, gotovo je neminovno da ima značajan fiskalni deficit, budući da će se rezerve drugih zemalja čuvati u tom novcu. Ako je to tačno, onda evro i kineski novac nisu kandidati, bar ne u dogledno vreme. Evro zona teži da ima suficit u razmeni sa ostatkom sveta, pre svega zbog toga što je to motor razvoja nemačke privrede, a uz to evro nije podržan zajedničkom fiskalnom politikom. Ne postoji budžet evro zone. Uz to, fiskalna politika Evropske unije ima za srednjoročni cilj budžetsku ravnotežu ili blagi suficit. Usled toga, evro nije trenutno kandidat, bez obzira što iza njega stoji praktično najveća, doduše zajednička, privreda sveta.

Kineski novac nije kandidat zato što ta zemlja vodi merkantilističku privrednu politiku, dakle teži da ima suficit u razmeni sa svetom. Usled toga, Kini je potrebno da rezerve drži u stranom novcu, to jest u hartijama od vrednosti nominiranim u nekom stranom novcu. Uz to, kineski budžet je mali i nikako ne bi mogao da podrži svetski rezervni novac, čak i ako bi kineske vlasti htele da imaju značajne budžetske deficite, što nije slučaj.

Ostaje predlog o svetskom novcu. To podrazumeva dve stvari, koje oni koji to predlažu najčešće ne ističu dovoljno. Najpre, bilo bi potrebno da postoji jedna svetska centralna banka. Ona bi, ako bi trebalo da opslužuje ceo svet, trebalo da ima i neki oslonac na neka zajednička pravila fiskalne politike. Takva je situacija u evro zoni i prilično je jasno da to nije jednostavno ostvarivo.

Čak i ako, kao u Evropskoj uniji, postoji jedinstveno tržište. To je ta druga stvar. Da bi postojao svetski novac, potreban je mnogo veći stepen globalizacije od postojećeg, a oni koji se zalažu za to da se dolar oslobodi uloge svetskog novca najčešće nisu veliki pobornici ni ove globalizacije koja sada postoji. Da bi postojao svetski novac, dakle, potrebno je jedinstveno svetsko tržište i neka koordinacija fiskalnih politika – idealno bi,naravno, bilo ako bi postojalo svetsko ministarstvo finansija.

To su, dakle, razlozi što se ne može očekivati da će neki drugi novac, nacionalni, multinacionalni ili svetski uskoro zameniti američki dolar. To, naravno, ima posledice po američku privredu, koje nisu sve dobre, a mnogi sada tvrde da su, kada se sve uzme u obzir, čak negativne, ali to je druga tema.

 
Blic, 07.11.2009.

Peščanik.net, 07.11.2009.


The following two tabs change content below.
Vladimir Gligorov (Beograd, 24. septembar 1945 – Beč, 27. oktobar 2022), ekonomista i politikolog. Magistrirao je 1973. u Beogradu, doktorirao 1977. na Kolumbiji u Njujorku. Radio je na Fakultetu političkih nauka i u Institutu ekonomskih nauka u Beogradu, a od 1994. u Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije (wiiw). Ekspert za pitanja tranzicije balkanskih ekonomija. Jedan od 13 osnivača Demokratske stranke 1989. Autor ekonomskog programa Liberalno-demokratske partije (LDP). Njegov otac je bio prvi predsednik Republike Makedonije, Kiro Gligorov. Bio je stalni saradnik Oksford analitike, pisao za Vol strit žurnal i imao redovne kolumne u više medija u jugoistočnoj Evropi. U poslednje dve decenije Vladimir Gligorov je na Peščaniku objavio 1.086 postova, od čega dve knjige ( Talog za koju je dobio nagradu „Desimir Tošić“ za najbolju publicističku knjigu 2010. i Zašto se zemlje raspadaju) i preko 600 tekstova pisanih za nas. Blizu 50 puta je učestvovao u našim radio i video emisijama. Bibliografija