- Peščanik - https://pescanik.net -

Testiranje granica

Foto Peščanik

Prema prošlogodišnjem istraživanju o odnosu građana Srbije prema policiji, 96 odsto ispitanika smatra da je policija u Srbiji korumpirana. S druge strane, u proteklih 5 godina Sektor unutrašnje kontrole MUP-a je godišnje prosečno podnosio svega 130 krivičnih prijava protiv policijskih službenika – što čini 0,5 odsto od 32.000 zaposlenih. Ovaj raskorak između skoro stoprocentne percepcije građana o postojanju korupcije u policiji i broja podnetih prijava protiv policajaca pokazuje da je borba protiv korupcije zaista jedan od najvažnijih zadataka MUP-a.

Svestan loše slike građana o policiji, MUP Srbije još od 2012. najavljuje uvođenje testa integriteta za policijske službenike. To je operativni metod prikupljanja podataka radi otkrivanja i sprečavanja korupcije. U praksu je ušao 70-ih godina prošlog veka radi smanjenja korupcije u njujorškoj policiji. Predstavnici MUP-a Srbije smatraju da bi ovakav test zaustavio korupciju i u našoj policiji i MUP-u. U javnosti je ovaj test opisan kao „tajna operativna metoda“ čija primena „kolege dovodi u iskušenje nuđenjem mita“. Radi se o nekoj vrsti „prikrivenih islednika”, opremljenih video i audio sredstvima za dokazivanje dela“. Upotreba ovog testa delimično je omogućena usvajanjem Zakona o policiji u januaru 2014.

Ali kakve rezultate možemo očekivati od ovog novog rešenja i šta test integriteta u stvari znači – i za policajce i za građane? Naime, Zakon ovaj test tretira neprecizno i nekoherentno: tu nije jasan pojam integriteta, to jest kakav treba da bude policajac sa integritetom. Ne zna se ni ko je subjekat testiranja, a ni uslovi obaveštavanja o testiranju. Nisu definisane posledice rezultata testa, kao ni korišćenje, evidentiranje i čuvanje prikupljenog materijala. Da stvar bude gora, upravo tu nejasnu koncepciju treba da razradi podzakonski akt koji će doneti ministar policije.

To je problematično sa stanovišta Ustava koji nalaže da svako ograničavanje ljudskih i manjinskih prava mora biti određeno zakonom. To važi i za podatke o ličnosti. Prikljupljanje, obrada i korišćenje tih podataka ne mogu se regulisati podzakonskim aktom. Na ovo su ukazivali i Zaštitnik građana i Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti još dok je Zakon o policiji bio u fazi predloga. Neka od prava policajaca koja mogu biti ugrožena takvom diskrecionom odlukom pojedinaca jesu nepovredivost stana, tajnost pisama, pravo na rad, pravo na jednaku zaštitu i pravo na pravično suđenje. Na koncepciju testa nije uticala čak ni praksa Ustavnog suda, to jest činjenica da je taj sud već stavio van snage mnogo preciznije odredbe o diskrecionom tajnom nadziranju od strane Bezbednosno informativne agencije, Vojnobezbednosne i Vojnoobaveštajne agencije.

Ako se prihvati danas popularno stanovište da ljudska prava treba da se povuku pred prečim potrebama naše bezbednosti, ova koncepcija tajnog nadzora nad pripadnicima MUP-a postaje donekle prihvatljiva. Ako neka metoda donosi rezultate i smanjuje korupciju u policiji, možda treba zanemariti domaće i međunarodno pravo. Ali situacija je upravo obrnuta, a način nepoštovanja pravila uvek će nam otkriti pravu nameru prekršioca.

Tajna operativna metoda koju je zamislio MUP u domaćem pravnom sistemu postoji već godinama. Reč je o posebnim dokaznim radnjama iz Zakona o krivičnom postupku. One dopuštaju tajni audio i video nadzor, organizovanje simulovanih situacija, kao i angažovanje prikrivenog islednika. Korišćenje ovih dokaznih radnji je Sektor unutrašnje kontole policije samo prošle godine koristio preko 80 puta. Najavljeni test integriteta se od posebne dokazne radnje u krivičnom postupku razlikuje u „samo“ dve sitnice – o potonjoj mora odlučiti sud, na predlog tužilaštva. Takođe, da bi se upotrebila ta metoda u krivičnom postupku potrebno je da se dokazivanje ne može izvršiti na uobičajen način, a naredba suda je vrlo restriktivna i u pogledu trajanja mere, preciznosti uslova u kojima se ona organizuje itd.

Zbog čega je onda MUP rešio da se ponaša kao da takve mere u krivičnom postupku ne postoje? Na diskusiji o ovim pitanjima predstavnik Sektora unutrašnje kontrole se nije pojavio. To što nema zvaničnih odgovora sugeriše nam da MUP smatra da ni javnost, a ni zaposleni u MUP-u nemaju pravo na odgovor na pitanje čemu će služiti tajni nadzor policije. Kada ovome dodamo i to da nadzor treba da sprovodi Sektor unutrašnje kontrole koji diretkno odgovara ministru, krug se zatvara. Dobijamo sliku policije koja neće raditi ni bolje ni odgovornije, već će samo biti poslušnija. Policajci neće biti zastrašivani krivičnim posledicama svoga postupanja, već odmazdom vrha policije koji će manipulisati nezakonito prikljupljenim materijalom. Postojeći plan o testiranju integriteta u policiji zato možemo posmatrati kao još samo jednu zloupotrebu očekivanja građana da javne službe rade bolje i u njihovom interesu.

Autorka je pravnica-istraživačica u Beogradskom centru za bezbednosnu politiku.

Peščanik.net, 26.05.2016.


The following two tabs change content below.
Sofija Mandić je rođena 1986. u Novom Sadu. Diplomirana je pravnica, posrednica u mirnom rešavanju sporova i aktivistkinja za ljudska prava. Radi u Centru za pravosudna istraživanja (CEPRIS), a prethodno je bila angažovana u Beogradskom centru za bezbednosnu politiku i Nacionalnom demokratskom institutu. Generalna je sekretarka Peščanika, sa kojim sarađuje od 2007, kao učesnica u radijskim emisijama, a zatim i kao autorka tekstova. Autorka, koautorka i urednica je brojnih analiza o vladavini prava, stanju ljudskih prava u Srbiji i njihovoj perspektivi. Neke od skorašnjih su: Izbori pred Upravnim sudom 2022 – pregled postupanja i odluka (ur. CEPRIS, 2022), Izveštaj o javnosti rada Visokog saveta sudstva i Državnog veća tužilaca (CEPRIS, 2022), Sloboda izražavanja pred sudom (ur. SĆF, 2021-2022), Rad sudova tokom epidemije zarazne bolesti COVID-19 (OEBS, 2021), Ljudska prava u Srbiji (BCLJP, 2018-2021), Naša urušena prava (FES, 2019), Uslovi za izbor i napredovanje sudija i tužilaca u pravnom obrazovanju (CEPRIS, 2018), Skorašnji Ustav Srbije – rodna perspektiva (ŽPRS, 2017). Kao predstavnica civilnog društva učestvuje u procesu izrade komentara i mišljenja na izmene Ustava iz 2022, kao i zakona koji proizlaze iz ovih promena.

Latest posts by Sofija Mandić (see all)