- Peščanik - https://pescanik.net -

Traženje neprijatelja

Nije lako razumeti šta se tačno prebacuje centralnoj banci, a i šta se od vlade traži. Kao što nije sasvim jasno ni šta se očekuje od privrednika, bilo da su preduzetnici ili menadžeri. Rasprava bi mogla da bude korisna, međusobne optužbe su uglavnom izgubljeno vreme. Zapažanje da industrijskog preduzetništva nema je u velikoj meri na mestu. U drugim zemljama je industrijalizaciju omogućio priliv stranog kapitala, onog industrijskog. Pa se proizvode trajna potrošna dobra u, recimo, srednjoevropskim zemljama u tranziciji. Ukoliko su se preduzetnici specijalizovali za trgovinu i građevinarstvo, ne pomaže kritika što ne ulažu u industriju. To mora da čini neko drugi.

Opet, zahtev privrednika da se industrijalizacijom bavi država je sasvim nerazumljiv. Recimo, da država zacrta prioritete i da ima sredstva, kako bi odredila prioritete? Bi li pitala privrednike ili bi naručila studiju ili konkurs? Takođe, kako bi trebalo da zaštiti tu proizvodnju u povoju? Ako je reč o carinama, to su dodatne subvencije plus monopol na domaćem tržištu. Koji su izgledi da to dovede do efikasnog privređivanja? Konačno, kritikuje se centralna banka da ne podstiče industriju. To je tačno jer je realni kurs uglavnom apresirao do krize. To je podsticalo usluge, a ne ulaganja u industriju. Uz to i visoke realne kamate, usled rizika da će doći do devalvacije. No, prigovara se slabljenju kursa, mada je time konkurentnost značajno poboljšana. Uz to, skuplji evro je kao da je uvedena carina i subvencija izvoznicima. Svi su, međutim, prezaduženi i ne znaju šta im je činiti. Ali traženje neprijatelja neće pomoći.

 
Blic, 18.07.2012.

Peščanik.net, 18.07.2012.


The following two tabs change content below.
Vladimir Gligorov (Beograd, 24. septembar 1945 – Beč, 27. oktobar 2022), ekonomista i politikolog. Magistrirao je 1973. u Beogradu, doktorirao 1977. na Kolumbiji u Njujorku. Radio je na Fakultetu političkih nauka i u Institutu ekonomskih nauka u Beogradu, a od 1994. u Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije (wiiw). Ekspert za pitanja tranzicije balkanskih ekonomija. Jedan od 13 osnivača Demokratske stranke 1989. Autor ekonomskog programa Liberalno-demokratske partije (LDP). Njegov otac je bio prvi predsednik Republike Makedonije, Kiro Gligorov. Bio je stalni saradnik Oksford analitike, pisao za Vol strit žurnal i imao redovne kolumne u više medija u jugoistočnoj Evropi. U poslednje dve decenije Vladimir Gligorov je na Peščaniku objavio 1.086 postova, od čega dve knjige ( Talog za koju je dobio nagradu „Desimir Tošić“ za najbolju publicističku knjigu 2010. i Zašto se zemlje raspadaju) i preko 600 tekstova pisanih za nas. Blizu 50 puta je učestvovao u našim radio i video emisijama. Bibliografija