- Peščanik - https://pescanik.net -

Troškovi haosa

U ovom času nije, naravno, moguće tačno proceniti koliko će da košta povećana nesigurnost na ulicama Beograda. Pre svega zato što je potrebno razumno oceniti da li je grad zaista bio na ivici haosa, kao što sugeriše Ministarstvo unutrašnjih poslova, ili je reč o preterivanju čiji su razlozi nedovoljno poznati. Budući da tumačenje informacija traži vreme, efekti uvek dolaze sa zakašnjenjem, ali će privredni troškovi svakako biti veliki.

Mislim da je malo verovatno da bi moglo da se zaključi da su nagoveštaji fizičkih sukoba sa policijom i nasilje nad strancima motivisani željom da se odbrane porodične vrednosti. Pre svega zato što one nisu ugrožene, bar ne onim što je bio konkretan povod za ovakav izliv spremnosti da se posegne za nasilnim sredstvima. Kao što je malo verovatno da je masovno zviždanje stranim himnama i prebijanje stranih navijača motivisano željom da se izrazi nezadovoljstvo nečijom spoljnom politikom.

Prva ocena bi morala biti da je političko i socijalno nezadovoljstvo veliko i da se ono okreće od samodestruktivnosti ili od porodičnog nasilja, ka jednom ili drugom obliku socijalnog ili političkog nasilja – ka raznim vidovima terorizma. U ovom času, usled hroničnog nedostatka odgovarajućih istraživanja, nije moguće razlučiti pojedine uzroke i oceniti njihov značaj. Bilo bi neophodno bar razvrstati političko od socijalnog, a oba od ekonomskog nezadovoljstva. Kako reakcija ne bi bila takva da povećava, a ne da smanjuje mogućnosti haotičnog razrešenja.

Opet, preliminarna ocena reakcije vlasti jeste da je u njihovim glavama haos i da izražava nemoć: saznajni, politički, svaki. Ako se uzroci nezadovoljstva i sposobnosti vlasti tako ocene, mora se zaključiti da je rizik nestabilnosti veliki, pa tako i troškovi svake privredne aktivnosti.

 
Blic, 23.09.2009.

Peščanik.net, 23.09.2009.


The following two tabs change content below.
Vladimir Gligorov (Beograd, 24. septembar 1945 – Beč, 27. oktobar 2022), ekonomista i politikolog. Magistrirao je 1973. u Beogradu, doktorirao 1977. na Kolumbiji u Njujorku. Radio je na Fakultetu političkih nauka i u Institutu ekonomskih nauka u Beogradu, a od 1994. u Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije (wiiw). Ekspert za pitanja tranzicije balkanskih ekonomija. Jedan od 13 osnivača Demokratske stranke 1989. Autor ekonomskog programa Liberalno-demokratske partije (LDP). Njegov otac je bio prvi predsednik Republike Makedonije, Kiro Gligorov. Bio je stalni saradnik Oksford analitike, pisao za Vol strit žurnal i imao redovne kolumne u više medija u jugoistočnoj Evropi. U poslednje dve decenije Vladimir Gligorov je na Peščaniku objavio 1.086 postova, od čega dve knjige ( Talog za koju je dobio nagradu „Desimir Tošić“ za najbolju publicističku knjigu 2010. i Zašto se zemlje raspadaju) i preko 600 tekstova pisanih za nas. Blizu 50 puta je učestvovao u našim radio i video emisijama. Bibliografija