- Peščanik - https://pescanik.net -

Ugovor o slobodnoj trgovini

Foto: Konstantin Novaković

Koje bi mogle biti posledice ugovora o slobodnoj trgovini s Kinom? Najpre bi, naravno, trebalo videti šta je u tom ugovoru. A on se najavljuje za kraj godine. To obično nije dovoljan rok, čak i kada je reč o strankama koje su toliko neuporedive po veličini njihovih privreda kao što su Srbija i Kina. Ovo naravno zato što obe strane paze na svoje interese, pa gledaju na sve detalje. Ali i zato što postoji i ostatak sveta, a Kina je članica Svetske trgovinske organizacije, dok Srbija nije. Pa bi obe strane trebalo da uvaže i interese drugih zemalja, jedna jer ima obaveza prema članicama organizacije čiji je član, a druga zato što, pretpostavljam, želi da se učlani. No, ostavimo to po strani, šta je sporazum o slobodnoj trgovini?

Kako se najavljuje da bi srpska privreda bila takoreći raj za investitore, potrebno je odmah reći da uslovi za prekogranična ulaganja nisu deo ugovora o slobodnoj trgovini. Moguće je da će se i takav sporazum postići, ali to je nezavisno od sporazuma o slobodnoj trgovini.

Najavljuje se, međutim, nešto drugo. Naime, da će se povećati ulaganja iz Evropske unije ili uopšte iz trećih zemalja kako bi se iz Srbije izvozilo u Kinu kada se ukine carinska zaštita.

Ovde se gubi iz vida da u svim sporazumima o slobodnoj trgovini postoje pravila porekla. Tako da ne bi bilo moguće da se uveze evropska ili bilo koja druga roba iz trećih zemalja i da se izveze na kinesko tržište, a da se ne plate carine. Isto važi i u suprotnom pravcu. Pogotovo što su i Kina i Evropska unija članice Svetske trgovinske organizacije, pa to ne bi ni htele da rade čak i ako bi Srbija bila spremna da se bavi kontrabandom. Bilo bi potrebno preseliti proizvodnju u Srbiju.

Pritom bi trebalo imati u vidu dve stvari. Prvo, prosečne kineske carine su 2,59 odsto (Svetska banka, 2019). Drugo, zašto bi neko ulagao u Srbiju da bi izvozio u Kinu kad može da proizvodi u Kini? Pogotovo jer je reč o količinama za čiju je proizvodnju srpska privreda suviše mala. Slično je i s kineskim izvozom u EU ukoliko bi se s tim računalo.

Pogledajmo pre svih ovih nagađanja jer ugovora o slobodnoj trgovini još nema, srpsko-kinesku trgovinu sada i dosad. Na Slici 1 su uvoz i izvoz (zvanična srpska statistika). Kao što se vidi rast, posebno uvoza, značajno je ubrzan u poslednjih nekoliko godina. To je usklađeno s povećanim kineskim ulaganjima, mada se rast uvoza ne može samo time objasniti. U svakom slučaju, nesumnjivo je značajno, veliko zapravo, povećanje spoljnotrgovinskog deficita.

Slika 1. Uvoz i izvoz, Kina, 1.000 dolara

Na Slici 2 se vide proizvodi koji se najviše izvoze u Kinu. To su sirovine (sektor 2), rude (sektor 6) i mašine (sektor 7). Uglavnom se, dakle, izvozi ono u šta su u najvećoj meri otišla kineska ulaganja. Uvoz je mnogo razuđeniji, a posebno se mnogo uvozi industrijska roba, kao uostalom i u drugim zemljama. Mada je značajan rast uvoza takođe povezan s kineskim ulaganjima jer ona idu uz kupovinu kineske robe potrebne za njihovo izvršenje.

Slika 2. Izvoz, najveći udeli, 1.000 dolara

Iz svega bi se moglo zaključiti sledeće. Prvo, ukidanje carina neće značajno uticati na trgovinu s Kinom. Drugo, kineska ulaganja su usmerena na proizvodnju robe koja je potrebna Kini, a manje je reč o izvozu u treće zemlje, kao što nema ni naznaka da je reč o ulaganjima preduzeća iz trećih zemalja kako bi izvozile na kinesko tržište. Treće, uvoz iz Kine je u ne maloj meri u vezi s kineskim ulaganjima jer se ona tako ugovaraju.

Konačno, ne bi trebalo očekivati da će kineska konkurencija značajno uticati na srpsku privredu. Srpska preduzeća, uostalom kao i ona iz trećih zemalja, oštećena su jer imaju malu korist od kineskih ulaganja, i to se ugovorom o slobodnoj trgovini neće promeniti.

Novi magazin, 13.02.2022.

Peščanik.net, 19.02.2022.


The following two tabs change content below.
Vladimir Gligorov (Beograd, 24. septembar 1945 – Beč, 27. oktobar 2022), ekonomista i politikolog. Magistrirao je 1973. u Beogradu, doktorirao 1977. na Kolumbiji u Njujorku. Radio je na Fakultetu političkih nauka i u Institutu ekonomskih nauka u Beogradu, a od 1994. u Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije (wiiw). Ekspert za pitanja tranzicije balkanskih ekonomija. Jedan od 13 osnivača Demokratske stranke 1989. Autor ekonomskog programa Liberalno-demokratske partije (LDP). Njegov otac je bio prvi predsednik Republike Makedonije, Kiro Gligorov. Bio je stalni saradnik Oksford analitike, pisao za Vol strit žurnal i imao redovne kolumne u više medija u jugoistočnoj Evropi. U poslednje dve decenije Vladimir Gligorov je na Peščaniku objavio 1.086 postova, od čega dve knjige ( Talog za koju je dobio nagradu „Desimir Tošić“ za najbolju publicističku knjigu 2010. i Zašto se zemlje raspadaju) i preko 600 tekstova pisanih za nas. Blizu 50 puta je učestvovao u našim radio i video emisijama. Bibliografija