- Peščanik - https://pescanik.net -

Ako rat potraje

Ukrajina, foto: Emanuele Satolli za The New Yorker

Pođimo od tri zapažanja:

Prvo, bezbednost sveta zavisi od Rusije, i ništa drugo.

Drugo, zavisnost ruske privrede i javnih prihoda od izvoza energenata i sirovina veća je od zavisnosti zemalja uvoznica.

Konačno, treće, ono što će se postići silom, ako se postigne, biće daleko gore za sve od onoga što se moglo postići političkim putem.

Zbog prvog je rizik ove invazije veliki, ukoliko se oduži kao što sada izgleda verovatno. Već je izrečena pretnja nuklearnog napada, a i nezavisno od te izrečene pretnje, strana podrška ukrajinskoj odbrani ceni taj rizik veoma ozbiljno.

Što se drugog tiče, što duže bude trajao rat to će se neravnoteža zavisnosti povećavati na rusku štetu. Jer će se naći alternativni snabdevači energenata, sirovina, hrane i uopšte svega što se uvozi iz Rusije. Uz to, ukoliko se bude odužilo nalaženje političkog rešenja toliko će biti gori po ruski izvoz uslovi razmene kada se ono, političko rešenje, konačno nađe. Jer će se povećati ponuda ruske izvozne robe, a povećaće se ruske uvozne potrebe.

Na kraju, izgledi da Ukrajina postane članica EU i NATO saveza su bili mali ili, u slučaju ovog drugog, praktično nepostojeći. Posle ove invazije, sasvim nezavisno od toga hoće li se naprosto okupirati jedan deo Ukrajine ili cela zemlja, evropske zemlje i Amerika će imati odnose sa Rusijom kao da su u jednoj ili drugoj vrsti sukoba oko ukrajinske teritorije, što je verovatno najgore rešenje za sve, a pogotovo za Rusiju.

Sada o mogućim privrednim posledicama ukrajinskih izbeglica. Računa se sa čak pet miliona ljudi koji će izbeći iz Ukrajine. Opet, ako se rat oduži i ako okupacija bude teška, kao što verovatno mora biti jer će se morati koristiti prinuda svake vrste, broj izbeglica bi mogao da bude i veći. Koliko će to da košta zemlje Evropske unije kod kojih će najveći broj izbeglica naći utočište?

Zapravo, kratkoročno će se povećati potrošnja i ulaganja, pre svega iz javnih izvora, dakle na račun budžeta, kako bi se izbeglice smestile i hranile. Ovo su naravno povoljne privredne posledice. Dugoročno posmatrano, ako nema povoljnog političkog rešenja, najveći broj izbeglica, pogotovo ukoliko su mlađe osobe, naći će posao u zemljama Evropske unije pre svega, što je povećana ponuda radne snage, a to znači i povoljnije izglede za zaradu od ulaganja. Jer će se smanjiti kapital u odnosu na rad, što bi trebalo da poveća prinos na ulaganja, dakle na kapital. Ako ovo nije neposredno razumljivo, povećana ponuda rada imigranata je isto kao i ulaganja u zemlje odakle dolaze u potrazi za boljom zaradom. Uz dodatnu povoljnost da su neprivredni rizici manji.

Koji su pak ciljevi ruskih vlasti, politički i privredni, to je teško razumeti. Čitam kako je ruska politika racionalna, a Tramp kaže i kako je Putin pametan. Ovo sve može biti tačno. Ali u političkoj misli se nekako uvek smatralo da je upotreba sile kada su dostupna politička sredstva, dakle kada nije reč o samoodbrani, dokaz neznanja, kolikogod da se sila koristi sa jasnim ciljem, a pogotovo kada, kao sada, političkog cilja ni nema.

Peščanik.net, 08.03.2022.

UKRAJINA

The following two tabs change content below.
Vladimir Gligorov (Beograd, 24. septembar 1945 – Beč, 27. oktobar 2022), ekonomista i politikolog. Magistrirao je 1973. u Beogradu, doktorirao 1977. na Kolumbiji u Njujorku. Radio je na Fakultetu političkih nauka i u Institutu ekonomskih nauka u Beogradu, a od 1994. u Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije (wiiw). Ekspert za pitanja tranzicije balkanskih ekonomija. Jedan od 13 osnivača Demokratske stranke 1989. Autor ekonomskog programa Liberalno-demokratske partije (LDP). Njegov otac je bio prvi predsednik Republike Makedonije, Kiro Gligorov. Bio je stalni saradnik Oksford analitike, pisao za Vol strit žurnal i imao redovne kolumne u više medija u jugoistočnoj Evropi. U poslednje dve decenije Vladimir Gligorov je na Peščaniku objavio 1.086 postova, od čega dve knjige ( Talog za koju je dobio nagradu „Desimir Tošić“ za najbolju publicističku knjigu 2010. i Zašto se zemlje raspadaju) i preko 600 tekstova pisanih za nas. Blizu 50 puta je učestvovao u našim radio i video emisijama. Bibliografija