- Peščanik - https://pescanik.net -

Ispod Savskog mosta, dok se EXPO sprema

Foto: Ivana Tutunović Karić

O ulozi akademske zajednice u rušenju Starog savskog mosta u Beogradu

Godina je 2022, već se dogodio „Jaroslav Černi“, prodat u bescenje Milenijum timu. Prethodno se dogodila i Vranjska banja, ogromna ulaganja države u očevidno koruptivni posao, deset miliona evra „bespovratnog podsticaja“ privatnoj kompaniji iz džepa građana. Zatim, stanovi za bezbednjake u Nišu i Vranju, gasifikacija i „poslovi“ povezani sa Sinišom Malim, Savamala i „raščišćavanje terena“ (o čemu i ovih dana govore svedoci iz redova policije). Drugim rečima, kristalno je jasno šta je Milenijum tim, te 2022, kada Vladan Kuzmanović, tada dekan Građevinskog fakulteta, potpisuje ugovor o sponzorstvu sa tom firmom. Razmenjeni su srdačni zagrljaji, valjda i neke brošure i penkala, a Milenijum tim tom prilikom proglašen je „društveno odgovornom kompanijom“ i „platinastim prijateljem fakulteta“. Nekoliko meseci kasnije, Građevinski fakultet dobija posao izrade izveštaja tehničke kontrole za projekat rušenja Starog savskog mosta, vredan 120 hiljada evra. Nije neobično da fakultet dobije takvu vrstu posla, ali jeste zanimljiva koincidencija da privatna kompanija finansira državni fakultet, a taj fakultet manje od godinu dana kasnije, u maju 2023, dobija posao tehničke kontrole projekta u čijoj će realizaciji ta ista kompanija učestvovati. Na tenderu je Građevinski fakultet bio jedini ponuđač. Vladan Kuzmanović ostaće na mestu dekana do 2024. godine.

Mesecima su rušenje Starog savskog mosta koje su sprovodili Milenijum tim i Power China, u javnosti posve nepoznatoj poslovnoj korelaciji, obezbeđivale ogromne policijske snage. Ponekad i po dve stotine policajaca boravilo je na mostu ili u policijskim vozilima u neposrednoj blizini braneći, između ostalog, interese kompanije koja je, sem što je sponzorisala Građevinski fakultet, tada bila, kako se tvrdilo, i najveći pojedinačni sponzor Ministarstva unutrašnjih poslova. Poslao sam tih dana (13. marta 2025.) odmah po imenovanju novog direktora policije – a čije je imenovanje bilo vest, jer je to mesto dugo bilo upražnjeno – pismo Draganu Vasiljeviću, tražeći obaveštenje po čijoj i kakvoj tačno naredbi sve te policijske snage mesecima već danonoćno stoje na mostu i ispod mosta, te u kakvoj je vezi policija sa Milenijum timom, i da li je tačno da je Milenijum tim, kao direktni finansijer MUP-a, u ovom slučaju „privatizovao“ policiju kako bi ova obezbeđivala njihovo gradilište, odnosno rušilište, jedan prostor na kome mesecima već ne važe zakoni Republike Srbije. Nisam očekivao da ću dobiti odgovor, makar ne od Vasiljevića.

Odgovore na neka druga pitanja očekivao sam od Građevinskog fakulteta. Naime, tokom odbrane mosta, u februaru mesecu 2025. godine, grupa aktivista inicijative Most ostaje srela se sa tada novim dekanom i profesorima Građevinskog fakulteta. Ukazali smo da se čitav postupak rušenja, očevidno, ne samo u očima laika, već i stručnjaka, odvijao u potpunom raskoraku sa zakonom. O tome je više puta govorio i Dejan Bojović, predsednik Asocijacije za rušenje, dekontaminaciju i reciklažu, ukazujući na nedostatak stručnosti, o „improvizaciji koja uključuje razne podizvođače“, o izostajanju tehničke revizije i stručnih mišljenja. („Ne znamo“, rekao je Bojović, „ni gde završava otpad od rušenja“.) Tražili smo zato na uvid dokumentaciju koju je Građevinski fakultet izradio, a koja je morala da bude javna i javnosti dostupna. Odbili su.

Obratili smo se fakultetu i javnim pismom u Danasu, zahtevajući da fakultet objavi traženu dokumentaciju koja se navodi u rešenju Ministarstva građevinarstva o „dozvoli za uklanjanje objekta“, a za koju ne postoji nijedan razlog da bude tajna, sem u svrhu prikrivanja moguće koruptivne radnje. U pismu je između ostalog stajalo: „Smatramo da je pitanje odbrane akademske časti i profesionalne etike od ključne važnosti za trenutak u kojem živimo, i da svaka institucija i svi pojedinci koji svojim imenom ili delovanjem podrže nezakonitu odluku snose odgovornost ne samo pred pravosudnim organima, već i pred sudom časti sopstvene profesije i ustanove koju predstavljaju. Pozivamo Vas, dakle, još jednom, da se suprotstavite stvaranju preduslova za nove tragedije, da se suprotstavite sistemu korupcije koji sred masovnih pobuna nastavlja da nesmetano traje, da ne dozvolite uništenje jednog simbola građanske istrajnosti i antifašističke borbe, i da se, makar i u poslednjem trenutku, uključite u odbranu jednog herojskog mosta čije je rušenje zločin nad istorijom i identitetom Beograda.“

Odgovora, naravno, nije bilo, a most je u potpunosti iskasapljen i uklonjen nekoliko meseci kasnije.

Istina, u rušenju mosta je, po svoj prilici, još važniju ulogu imao Fakultet tehničkih nauka u Novom Sadu, koji je izradio projekat rušenja, kao i navodni projekat novog mosta, a koje takođe, kao ni dokumentaciju koju je beogradski fakultet izradio, javnost nikada nije videla. Naravno, inicijativa Most ostaje i ovom se fakultetu obraćala, bez odgovora.

Vladan Kuzmanović, kandidat Studentske liste, u međuvremenu je javno nastupao sa jasnim argumentima u korist uspostavljanja vladavine prava i ukazivao na nezakonitosti povezane sa velikim građevinskim projektima. Posebno je zapažena njegova značajna uloga u Anketnoj komisiji koja se bavila utvrđivanjem odgovornosti za pad nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu. Na nedavne objave u režimskim medijima o njegovoj povezanosti sa Milenijum timom odgovorio je (Radar, 17. 10. 2026.) da ga to „nije uprljalo niti pokolebalo“, da ima puno poverenje studentskog pokreta, te da su takva pisanja samo potvrda stanja medijske scene u Srbiji.

Nakon izborne pobede SL, u nedavnom televizijskom intervjuu na N1, g. Kuzmanović je, svakako sasvim opravdano, pozvao na formiranje crne liste građevinskih firmi koje su se ogrešile o zakon i pravila struke, na formiranje inženjerskog suda časti, na proveru zakonitosti svakog ugovora za velike infrastrukturne projekte, pa i na, ako sam dobro čuo, obelodanjivanje svih tajnih dokumenata pohranjenih u Ministarstvu građevinarstva.

U istom razgovoru dodao je i to da se pripreme za EXPO nastavljaju, da će Srbija poštovati svoje „međunarodne obaveze“, te da će se preispitati troškovi projekta. Nije spomenuo nijednu građevinsku firmu koja je u realizaciji toga projekta angažovana, a koja bi se eventualno mogla naći bilo na crnoj listi, bilo pred sudom časti, bilo pred sudom zakona Srbije.

Iz svih razloga koje i sam ispravno navodi, pa i razloga koji se samo neubedljivim skretanjem pažnje mogu pripisati tabloidnim pritiscima, g. Kuzmanović bi danas imao i tu važnu obavezu da obavesti javnost o svojim saznanjima o tome zašto je srušen, u čijem interesu, uz čiju podršku, uz čiju zloupotrebu stručnosti, na osnovu kojih podataka i studija, uz čiju tišinu i pristajanje, Stari savski most. Da obavesti javnost o svim njemu poznatim detaljima projekta za koji je Građevinski fakultet u vreme njegovog mandata izradio tehničku dokumentaciju, te su u detaljnu sadržinu tog projekta, bilo on bilo njegove kolege, nesumnjivo morali da bude upućeni – projekta kojim je, uz tajne ugovore, uz netransparentno dodeljene poslove, uz jasan interes režima i režimu bliskih kompanija, drugim rečima, po istovetnoj dinamici koja, godinama već, prati svaku prljavštinu u građevinskoj struci, a zarad realizacije ogromnog i sasvim konkretnog koruptivnog posla države, omogućeno uništenje jednog simbola Beograda.

Peščanik.net, 02.11.2026.

BEOGRAD NA VODI

The following two tabs change content below.
Dejan Atanacković (Beograd, 1969), likovni umetnik i pisac. Samostalno izlaže od devedesetih. Od 2000. godine predaje na univerzitetskim programima u Firenci i Sijeni, u okviru kojih je držao više predmeta iz oblasti vizuelne umetnosti, kulture i književnosti, vodio radionice zasnovane na dijalogu studenata i psihijatrijskih pacijenata i sarađivao sa firentinskim Muzejom prirodnih nauka. Inicirao je mnoge programe kulturnog povezivanja Beograda i Firence i projekte posvećene položaju pripadnika marginalizovanih grupa. Dobitnik je NIN-ove nagrade za svoj prvi roman, Luzitanija, u izdanju Besne kobile. Kod istog izdavača objavio je zbirku pripovedaka Čovek bez jezika, a nedavno i novi roman Tajni roman Gorana Grolovića. Pisao je više godina mesečne kolumne za NIN, a od januara 2024. kolumnista je Novog magazina. U periodu 2022-2023. bio je odbornik u Skupštini Grada Beograda ispred koalicije Moramo.