- Peščanik - https://pescanik.net -

Jačanje kapaciteta

Foto: Konstantin Novaković

Kao Vučiću, ne treba verovati ni njegovoj takozvanoj press službi. Sasvim je moguće da je tema sastanka između njega i Alexandera Sorosa, kako kaže vest, „zamenika predsedavajućeg Fondacije za otvoreno društvo“, bio isključivo položaj Roma u Srbiji i mere potrebne da se on poboljša. Vučićeva služba je na to možda bez znanja drugog sagovornika samovoljno i proizvoljno dodala onda i sledeće: „Aleksandar Soros je izrazio spremnost još veće podrške1 reformama, jačanju kapaciteta državnih institucija i jačanju demokratskih procesa u Srbiji“ – i tako mladog Sorosa napravila na debila. A možda ti iz službe i nisu ništa dodali; možda je Soros mlađi zaista to rekao – „još veće podrške reformama, jačanju kapaciteta državnih institucija i jačanju demokratskih procesa u Srbiji“. Pa niko ni na šta nije morao da ga pravi, jer je sve sam napravio, to jest rekao.

Bilo je mesta za nadu da su Soros stariji i mlađi zajedno sa svojim savetnicima i brojnim uglednim intelektualcima okupljenim u razne Sorosove institute i škole izvukli pouke iz mađarskog slučaja te rešili da slične greške ne ponavljaju. Ako ih je već Viktor Orbán (bivši Sorosov stipendista) zloupotrebio za svoje niske političke strasti, izigrao, izvrgao ruglu i ponizio, mogli su barem malo da sačekaju pre nego što pohrle u zagrljaj sledećem „kumu“. Istog dana kada stiže vest da se Fondacija za otvoreno društvo seli iz Budimpešte u Berlin i u vreme kada Sorosov Centralnoevropski univerzitet (CEU) oglašava da otvara ogranak u Beču, a što ljudi uglavnom razumeju kao evakuaciju ove visokoškolske ustanove iz Mađarske, Alexander Soros se viđa s Orbánovim političkim blizancem u Srbiji i nudi mu pomoć, kaže press služba, još i za evrointegracije i podizanje preduzetničkog duha (što valjda ima veze s naopakim dualnim obrazovanjem).

Nema razloga da pitamo da li je Vučić izdajica i strani plaćenik kada se sastaje s čelnicima Sorosove fondacije. Nema razloga da pitamo da li su izdajničke i plaćeničke državne ustanove u koje se uliva Sorosov donatorski novac. Ono što zasigurno znamo – građansko društvo sa svim svojim delovima po definiciji je za Vučića i njegove poslušnike u državnim telima izdajničko i plaćeničko, a pogotovo kada mu novac stiže od Sorosa. Služba nije navela da li je i o tome Alexander razgovarao s Vučićem. Kao što ne znamo ni s kojim je Vučićem Alexander u stvari razgovarao. Da li s Vučićem zainteresovanim za slobodu medija ili s Vučićem koji gazi medije? Da li s Vučićem mirotvorcem ili s Vučićem ratnim huškačem? Da li s Vučićem radikalom ili s Vučićem (novo)radikalom?

Godine 2016, CEU Press je u engleskom prevodu objavio knjigu Bálinta Magyara o Orbánovoj mafijaškoj državi. Bio je to potez naknadne pameti, pošto je u Mađarskoj već sve za Sorosove ustanove i vrednosti iza kojih one stoje nepovratno krenulo dođavola. I ne samo u Mađarskoj već i u najvećem delu centralne Evrope. O tome je već bilo reči: Magyar korak po korak opisuje kako Orbán osvaja institucije, ruši pravnu državu i umesto vladavine prava uspostavlja vladavinu pravom. Naprosto je mučno gledati kako Vučić u stopu prati Orbána. Ako sam Alexander i nije stigao da pročita Magyarovu knjigu, neki od brojnih pametnih ljudi oko njega sigurno jesu. A barem neki od njih odlično poznaju i stanje stvari u Srbiji. I barem neko od njih je morao da Alexanderu kaže (sve i ako ga Alexander nije pitao) – pa nisi valjda debil da kažeš Vučiću da će mu fondacija još pomoći u „reformama, jačanju kapaciteta državnih institucija i jačanju demokratskih procesa u Srbiji“.

A Alexander je to ipak rekao Vučiću i to baš kada se ovaj sprema da donese zakon o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, zakon dakle koji po svemu podseća na Orbánove mere zbog kojih se Sorosova fondacija iz Budimpešte sada seli u Berlin. Nije to jedini zakon koji treba da ojača institucije mafijaške države na štetu demokratskih procesa koje bi Soros tobože ovde još da pomogne. Podsetićemo se kako je pre par godina donet zakon o medijima, čime je legalizovana devastacija domaće medijske scene. Iz perspektive učestalih susreta Vučića i Sorosa, više ne čudi što su donošenje i primenu zakona o medijima zdušno branile osobe iz najužeg kruga nekadašnjih uživalaca Sorosove pomoći. Na isti način ne treba da nas buni ni potpisivanje trogodišnjeg ugovora o saradnji na projektu za „podizanje svesti o odgovornom ponašanju na suncu i štetnim efektima UV zračenja“.

Umesto uporišta za vrednosti građanskog društva, Sorosova fondacija danas nam se pokazuje ili kao leglo kolaboranata ili kao „know how“ za uspostavljanje diktatura, barem u centralnoj Evropi. Umesto da se zahvale Sorosu, nezahvalni ovdašnji diktatori u usponu šutiraju ga iz svojih zemalja jednom kada ojačaju toliko da mogu bez njega. Na to bi Soros mogao odgovoriti i tako što će otkloniti sve buduće nesporazume jednostavnom promenom imena (i prioriteta) u – Fondacija za zatvoreno društvo.

Peščanik.net, 23.04.2018.


________________

  1. To se ipak mora komentarisati zarad svih naših ćiriličara iz ministarstva kulture – sve i ako je ispisano ćirilicom, ovo saopštenje je nepismeno. Ne može – „spremnost još veće podrške“. Podrška tu nije akter. Akter je onaj ko daje podršku. Samo on može biti spreman. Dakle – spremnost da još više podrži. Ili – spremnost za još veću podršku. Ali, Vučić i njegove službe vide samo novac, jer to je ovde „podrška“. I onda novac postaje glavni subjekt, a oni koji ga daju odlaze u drugi plan ili se sasvim brišu.
The following two tabs change content below.
Dejan Ilić (1965, Zemun), urednik izdavačke kuće FABRIKA KNJIGA i časopisa REČ. Diplomirao je na Filološkom fakultetu u Beogradu, magistrirao na Programu za studije roda i kulture na Centralnoevropskom univerzitetu u Budimpešti i doktorirao na istom univerzitetu na Odseku za rodne studije. Objavio je zbirke eseja „Osam i po ogleda iz razumevanja“ (2008), „Tranziciona pravda i tumačenje književnosti: srpski primer“ (2011), „Škola za 'petparačke' priče: predlozi za drugačiji kurikulum“ (2016), „Dva lica patriotizma“ (2016), „Fantastična škola. Novi prilozi za drugačiji kurikulum: SF, horror, fantastika“ (2020) i „Srbija u kontinuitetu“ (2020).

Latest posts by Dejan Ilić (see all)