- Peščanik - https://pescanik.net -

Konsenzus

Foto: Đorđe Karan

Da li su Srbi na Kosovu ugroženiji od Srba u Crnoj Gori? Ili su Srbi u Hrvatskoj ugroženiji i od prvih i od drugih Srba. Patrijarh Irinej se dvoumi. Možda zato što nije, kako sam kaže, „baš mnogo upoznat“. Ali i takav kakav je – mnogo neupoznat, dakle – spreman je da položaj Srba u Crnoj Gori uporedi sa položajem Srba u „doba Endehazije“. Pa će požuriti da doda: „Nažalost, u Hrvatskoj ni danas nije bolji položaj Srba“. Pa nazad u Crnu Goru: „Možda to neprijateljstvo u Crnoj Gori nije kao ono koje je bilo kod ustaša, ali mržnja u narodu, nažalost, postoji“. Kako se ta mržnja pre svega manifestuje, iz ugla Irineja? Crkvi stižu pretnje, kaže on, da bi njena imovina mogla biti oduzeta.

Pokušajmo da razumemo: Irinej, ne „baš mnogo upoznat“, misli da su Srbi u Crnoj Gori i Hrvatskoj danas izloženi sistematskom krvavom progonu kao što su to bili u vreme 2. svetskog rata u „Endehaziji“. Zatim svoj stav nijansira: možda sa Srbima u Crnoj Gori ipak nije kao u Hrvatskoj danas i pre više od pola veka, ali je mržnja prema Srbima u Crnoj Gori ista kao u Hrvatskoj nekada i danas. Mržnju prema Srbima Irinej iščitava iz pretnji da će crkvi na čijem je čelu biti oduzeta imovina u Crnoj Gori. Ako neko sad pomisli da Irinej crkvu izjednačava sa narodom, srpskim, pogrešiće. Irinej sa narodom izjednačava imovinu crkve, jer pretnje oduzimanjem te imovine vidi kao mržnju prema Srbima.

Za razliku od Irineja, opozicionar Vuk Jeremić ne živi u prošlosti i ne koristi kao merila pogrome iz 2. svetskog rata. Kao moderan političar s međunarodnom karijerom on se služi drugim kriterijima. I kaže: „S izuzetkom teritorije KiM, Srbi u Crnoj Gori su danas najugroženiji narod na evropskom kontinentu!“ Jeremić se dakle poziva na konvencijama zagarantovana individualna i kolektivna prava i zaključuje da su ona u celoj Evropi najviše zakinuta Srbima u Crnoj Gori. Ali podiže i ogradu: naime, ne može precizno da utvrdi da li sa Srbima na Kosovu stvari ipak stoje nešto gore nego sa Srbima u Crnoj Gori. Kao Irineja, Jeremića takođe muče dileme – u kojoj su susednoj zemlji Srbi najveći mučenici (u Evropi)?

Kosovo, Crna Gora, Hrvatska, ali i Makedonija, te Bosna i Hercegovina – svuda su Srbi obespravljeni i treba ih zaštititi. Pažljivu kontrolu crkve, te podjednako domaćih vlasti i opozicije, jedino su prošle Bugarska, Rumunija i Mađarska. U više od 60 odsto okolnog sveta Srbi trpe nepravdu veću nego bilo koji drugi narod u Evropi – ako je suditi prema crkvenim i svetovnim, pozicionim i opozicionim izjavama ovdašnjih čelnika. Poučeni, pak, iskustvom, možemo na stvari gledati i drugačije. Srbija i posle epohalnih poraza s kraja 20. veka ne odustaje od teritorijalnih pretenzija prema susednim zemljama. A Srbe u tim zemljama koristi kao opravdanje za svoju agresivnu politiku.

Tako Srbi u susednim zemljama postaju taoci politike u Srbiji. Njima se ovdašnji režim – bez ikakvog otpora opozicije – služi da bi ucenjivao susedne zemlje i pretio im. Oko takve politike dakle i dalje traje konsenzus između vlasti i opozicije. Iz tog ugla gledano, ima razloga pitati se – postoji li uopšte opozicija u Srbiji?

Peščanik.net, 24.07.2018.


The following two tabs change content below.
Dejan Ilić (1965, Zemun), urednik izdavačke kuće FABRIKA KNJIGA i časopisa REČ. Diplomirao je na Filološkom fakultetu u Beogradu, magistrirao na Programu za studije roda i kulture na Centralnoevropskom univerzitetu u Budimpešti i doktorirao na istom univerzitetu na Odseku za rodne studije. Objavio je zbirke eseja „Osam i po ogleda iz razumevanja“ (2008), „Tranziciona pravda i tumačenje književnosti: srpski primer“ (2011), „Škola za 'petparačke' priče: predlozi za drugačiji kurikulum“ (2016), „Dva lica patriotizma“ (2016), „Fantastična škola. Novi prilozi za drugačiji kurikulum: SF, horror, fantastika“ (2020) i „Srbija u kontinuitetu“ (2020).

Latest posts by Dejan Ilić (see all)