- Peščanik - https://pescanik.net -

Ne ratu

Foto: Predrag Trokicić

Rat nije racionalan. Njegove metode i ciljevi nisu racionalni. Iako mu se uzroci mogu racionalizovati, iako se mogu izreći logički konzistentno, iako se mogu predstaviti kao pravolinijska putanja koja je kroz istoriju dovela do ovde, do rova i puške, do raznesene lobanje i granatirane šake, rat je bešćutan, on ume samo da vrišti, ciči, praska i za sobom ostavlja tišinu.

Jezikom se dogovara, mučno i nesigurno, ali se ide dalje, govori se još, sve dok neko ne prestane da govori, jer više nema usta, jer mu je srce stalo, prestalo da kuca ili ostalo zagrcnuto u grlu. Nema ničeg racionalnog u ratu, jezik nije njegovo sredstvo.

Nema ničeg racionalnog u ratu, jer on udara direktno u ljudsku pluralnost i kaže: ovi će živeti, ovi neće. Ovi su životi vredni, ovi bezvredni. Ovi su dostojni govora, oni mumlaju (a bez prevodilaca, svi za nekog mumlamo). Ratom se odlučuje kako će ljudska pluralnost biti ustrojena, igra se surovog boga, igra se Levijatana.

U gradovima čudnih imena
Pogođeni mecima, u plamenu,
Uglavnom ne znajući zašto,
Ljudi umiru.1

Rat će se završiti
Vođe će se rukovati
Starica će čekati svog žrtvovanog sina
Devojka će čekati svog voljenog muža
I ta deca će čekati svog oca heroja
Ne znam ko je prodao našu domovinu
Ali sam video ko je za to platio cenu.2

Svi možemo biti izbeglice
Niko nije bezbedan,
Potreban je samo ludi vođa
Ili da nema kiše i hrane
Svi možemo biti izbeglice
Svima nam se može reći da odemo
Sve nas se može mrzeti
Zato što smo neko.3

I suprotno Adornu, znamo da će se posle ponovo pisati poezija. Oni što preteknu. Moraće nekako da uklone racionalnu formu onome što je duboko u sebi van razuma, van jezika, van ljudskosti. Ne može se pripremati tle za ljubaznost ako sami nismo mogli biti ljubazni, i zato se ne mogu, kako je Breht očekivao, s trpeljivošću pomenuti oni koji to nisu mogli – „kad najzad dođe vreme da čovek čoveku bude drug“.4

Peščanik.net, 24.02.2022.

KULTURA MIRA I NENASILJA
UKRAJINA

________________

  1. Bosnia Tune, Joseph Brodsky
  2. The War will End, Mahamoud Darwish
  3. We, Refugees, Benjamin Zephaniah
  4. An die Nachgeborenen, Bertolt Brecht
The following two tabs change content below.
Adriana Zaharijević (1978, Beograd) je viša naučna saradnica Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu. Diplomirala je filozofiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu, a sve ostale nivoe studija završila je na Fakultetu političkih nauka, spajajući političku filozofiju sa feminističkom teorijom i društvenom istorijom. Od 2003. je članica Udruženja književnih prevodilaca Srbije. Objavljuje na srpskom i engleskom jeziku, a tekstovi su joj prevedeni i na brojne evropske jezike. Autorka je knjiga Postajanje ženom (RŽF 2010), Ko je pojedinac? Genealoško propitivanje ideje građanina (Karpos 2014, 2019) i Život tela. Politička filozofija Džudit Batler (Akademska knjiga 2020), za koju je dobila nagradu „Anđelka Milić“. Ponosna je mama, sestra i ćerka.

Latest posts by Adriana Zaharijević (see all)