- Peščanik - https://pescanik.net -

Novembar u Americi

Njujork, foto: Peščanik

Za razliku od parlamentarnih demokratija, pogotovo u Evropi, izborne kampanje u Americi traju veoma dugo. Kako se poslanici u Predstavničkom domu biraju svake dve godine, predsednička kampanja traje praktično dve godine. Jer se iz izbora u sredini predsedničkog mandata može zaključiti i koji bi mogli biti kandidati za predsednika, a i kako stoji stvar s popularnošću predsednika ukoliko je reč o izborima za njegov drugi mandat. Uz to, partijama je potrebno mnogo vremena da izaberu svoje kandidate jer o tome odlučuju partijski i drugi glasači u 50 država američke federacije. Ovo je važno jer se predsednik bira posredno, dakle glasovima elektora koji se biraju u državama. U poslednje vreme izabrani predsednik često nema većinu glasača na svojoj strani, ali ima većinu elektorskih glasova. Što je bio slučaj i sa izborom Donalda Trampa.

Tako da kada se kaže da ima još tri meseca i još nekoliko nedelja do sledećih izbora, to bi bilo dovoljno vremena u parlamentarnim demokratijama, ali je to relativno kratko vreme u Americi. Tako da bi već sada trebalo da imamo relativno jasnu predstavu koji su izgledi dvojice kandidata, kao i kako će se završiti izbori za Predstavnički dom i za Senat (bira se trećina članova jer im je mandat šestogodišnji). I mada će partije, Demokratska i Republikanska, tek izabrati svoje kandidate za predsednika, poznato je da će to biti gospoda Tramp i Bajden. Ko će pobediti?

Izbori su prvog utorka posle prvog ponedeljka u novembru, a svaki drugi izbori su izbori za drugi mandat predsednika. Tako da je poređenje predstojećih izbora sa izborima 2016. neadekvatno.

Ovi izbori će, po prirodi stvari, odgovoriti na pitanje da li je predsednik Tramp ispunio očekivanja glasača ili nije. Pre četiri godine gospođa Klinton bila je u sličnom položaju jer dok je bila tek senator i državni sekretar, zbog muža koji je bio predsednik i zbog dugog prisustva u politici, izbori su gotovo bili referendum o gospođi Klinton. I ona je izgubila, mada je osvojila značajno više glasova od gospodina Trampa.

Sada dolazi na red referendum o predsedniku Trampu. Zaista, njegov protivkandidat Bajden bio je potpredsednik kod Baraka Obame i gotovo večni senator. Ali svejedno, Trampu nije jednostavno da ove izbore preokrene u referendum o Bajdenu, a o ideji da bi oni mogli biti referendum o predsedniku Obami da i ne govorimo. Čak i kada bi to nekako moglo da se nametne javnosti, Obama je znatno popularniji od Trampa, tako da se na taj način ne mogu dobiti izbori.

Dakle, ako će ovi izbori biti referendum o prvom mandatu predsednika Trampa, najvažniji podatak iz istraživanja o javnom mnjenju tri i kusur meseca pred izbore jeste koliko su glasači zadovoljni Trampom. Obično se smatra da ni 40 odsto nije dovoljno, a Trampova popularnost je u ovom času manja od toga. Na osnovu toga moglo bi se reći da predsednik Tramp u ovom času gubi izbore. Uz to, kao što sam već rekao, eventualna kampanja da se umanji popularnost gospodina Bajdena nema mnogo smisla ukoliko se ne popravi popularnost predsednika Trampa. Jer se glasa o njegovom prvom mandatu, a većina nije zadovoljna.

Iz ovoga sledi da nema mnogo smisla polagati nade u to da će se u javnim debatama pokazati da je Bajden nekvalifikovan za posao predsednika ukoliko su glasači već ocenili da predsednik Tramp ne zadovoljava na tom poslu. Bajden je poznat po gafovima, ali to nije ništa novo i teško je vezati ih za njegove godine – a on zaista i jeste u poodmakloj dobi – jer ih je on pravio manje-više otkad je u politici. Uz to, Bajden je ljudima simpatičan jer je nekako običan i pristojan. Što se nikako ne može reći za Trampa.

Ovo poslednje je važno tamo gde je važno, a to su države u kojima bi glasači mogli da odu na obe strane. Recimo, nije mnogo važno što će Bajden dobiti veliku većinu glasova u Njujorku ili u Kaliforniji jer na te glasove Tramp ne računa. Ali glasovi u deindustrijalizovanim državama u srednjoj Americi i na Floridi su odlučujući. Bajdena doživljavaju kao svoga demokratski glasači koji su napustili gospođu Klinton pre četiri godine. A na Floridi su važni glasovi Latinoamerikanaca i starijih, kojima bi Bajden morao biti bliži, posebno kada se uzme u obzir teška epidemijska slika u toj državi.

Tako da je u ovom času teško videti kako bi Tramp mogao da pobedi na novembarskim izborima. Dodatni će problem imati ukoliko, kao što je izgleda sve verovatnije, republikanci rizikuju da izgube većinu u Senatu ako svoju kandidaturu vežu za Trampov uspeh na izbornom referendumu o dostignućima njegovog prvog mandata. Bilo bi potrebno ili da se privreda neverovatno oporavi u preostalih nekoliko meseci, a da se društveni sukobi do te mere povećaju da glasači u promeni predsednika i senatske većine vide izvor nesigurnosti, pa da glasaju za Trampa i republikance. Predsednički dom će, po svemu sudeći, ostati u rukama demokrata.

Uzeto sve zajedno, novembar će biti mesec promena u Americi.

Novi magazin, 20.07.2020.

Peščanik.net, 21.07.2020.

TRAMPOZOIK

The following two tabs change content below.
Vladimir Gligorov (Beograd, 24. septembar 1945 – Beč, 27. oktobar 2022), ekonomista i politikolog. Magistrirao je 1973. u Beogradu, doktorirao 1977. na Kolumbiji u Njujorku. Radio je na Fakultetu političkih nauka i u Institutu ekonomskih nauka u Beogradu, a od 1994. u Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije (wiiw). Ekspert za pitanja tranzicije balkanskih ekonomija. Jedan od 13 osnivača Demokratske stranke 1989. Autor ekonomskog programa Liberalno-demokratske partije (LDP). Njegov otac je bio prvi predsednik Republike Makedonije, Kiro Gligorov. Bio je stalni saradnik Oksford analitike, pisao za Vol strit žurnal i imao redovne kolumne u više medija u jugoistočnoj Evropi. U poslednje dve decenije Vladimir Gligorov je na Peščaniku objavio 1.086 postova, od čega dve knjige ( Talog za koju je dobio nagradu „Desimir Tošić“ za najbolju publicističku knjigu 2010. i Zašto se zemlje raspadaju) i preko 600 tekstova pisanih za nas. Blizu 50 puta je učestvovao u našim radio i video emisijama. Bibliografija