- Peščanik - https://pescanik.net -

Oporavak

Fotografije čitateljki, Emilija Vidanović

Ako me pitate šta je smisao pitanja koja se postavljaju u ovom tekstu, onda je on sasvim jednostavan – da se dobiju odgovori, tj. da se dođe do istine, koliko je to moguće. I, ako je moguće, onda takođe jednostavno, dakle bez insinuacija, uzaviranja strasti (stvarnog ili hinjenog, svejedno), bez teorija zavere i ostalih pirotehničkih sredstava, čiji je jedini smisao, čini se, zamajavanje javnosti.

Dakle, nedavno je predsednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić rekao da „po prvi put u nekoliko poslednjih godina imamo povećanje kreditne aktivnosti i u privredi i kod stanovništva”. Premijer je pri tom precizirao da „povećanje kreditne aktivnosti kod stanovništva iznosi čak 10 odsto, a kod kompanija 5,6 odsto, što znači da je prosečni rast kreditne aktivnosti iznosio 7,1 odsto“. Na osnovu toga je Vučić zaključio da postoje „prvi ozbiljni znaci ekonomskog oporavka“ zemlje.

Međutim, prema najnovijim podacima Narodne banke Srbije, koji obuhvataju januar ove godine, slika je malo, bolje rečeno bitno, drugačija. Najpre, kada je reč o stanovništvu, od 22 milijarde dinara, za koliko je od 31. decembra 2014. do 31. januara 2015. porasla suma kredita plasiranih građanima, 17 milijardi je posledica porasta kursa švajcarskog franka. Nekoliko milijardi je, pak, rezultat porasta evra. Tako da praktično nekog porasta pozajmica građanima i nema.

Kad je reč o privredi, porasta ima – ali samo kod državnih kompanija. Recimo, EPS je uzeo jedan veliki kredit – za likvidnost. Takođe, neka druga javna preduzeća uzimala su kredite – „sumnja se“ – da bi u budžet uplatila profit koja su ostvarila tokom prošle godine. Uzgred, dosadašnja praksa je bila da se dividende u budžet uplaćuju krajem godine ili bar tromesečno, nikako sve odjednom i na početku godine.

U preostalom delu privrede, tj. u privatnom sektoru, kreditna aktivnost banaka – opada.

Ali, ne želi se ovim reći da predsednik Vlade Srbije nije u pravu. Možda su podaci koje on ima ispravni i tačni.

Zato je pitanje jednostavno: na osnovu kojih podataka je premijer Vučić izneo ocenu o porastu kreditne aktivnosti? I zašto ti podaci nisu dostupni javnosti?

Jer, iskreno, bilo bi bolje da je premijer u pravu. To bi značilo da (i) privredi Srbije stvarno, i konačno, kreće na bolje.

Peščanik.net, 06.04.2015.

Srodni linkovi:

Mijat Lakićević – Ruganje narodu

Mijat Lakićević – EPS: Pet problema nijednog rešenja

Dimitrije Boarov – Naizgled čudne stvari

Miša Brkić – Uloga bakra u bilansu EPS-a

Dimitrije Boarov – Poskupljenje struje i države


The following two tabs change content below.
Mijat Lakićević, rođen 1953. u Zaječaru, završio Pravni fakultet u Beogradu 1975, od 1977. novinar Ekonomske politike (EP). 90-ih saradnik mesečnika Demokratija danas (ur. Zoran Gavrilović). Kada je sredinom 90-ih poništena privatizacija EP, sa delom redakcije stupa u štrajk. Krajem 1998. svi dobijaju otkaz. 1999. sa kolegama osniva Ekonomist magazin (EM), gde je direktor i zam. gl. i odg. ur, a od 2001. gl. i odg. ur. 2003. priređuje knjigu „Prelom 72“ o padu srpskih liberala 1972. 2006. priređuje knjigu „Kolumna Karikatura“ sa kolumnama Vladimira Gligorova i karikaturama Coraxa. Zbog sukoba sa novom upravom 2008. napušta EM (to čine i Vladimir Gligorov, Predrag Koraksić, Srđan Bogosavljević…), prelazi u Blic, gde pokreće dodatak Novac. Krajem 2009. prelazi u NIN na mesto ur. ekonomske rubrike. U aprilu 2011. daje otkaz i sa grupom kolega osniva nedeljnik Novi magazin, gde je zam. gl. ur. Dobitnik nagrade Zlatno pero Kluba privrednih novinara. Bio je član IO NUNS-a. Sa Mišom Brkićem ur. TV serije od 12 debata „Kad kažete…“. Novije knjige: 2011. „Ispred vremena“ o nedeljniku EP i reformskoj deceniji u SFRJ (1963-73); 2013. sa Dimitrijem Boarovim „Kako smo izgubili (Našu) Borbu“; 2020. „Desimir Tošić: Između ekstrema“; 2022. „Zoran Đinđić: prosvet(l)itelj“.