- Peščanik - https://pescanik.net -

Ugričićev greh

Za Srbiju koja hoće u Evropu trebalo bi da su dragoceni ljudi kakav je Sreten Ugričić. To znam iz prve ruke, kao insajder, jer sam bio predsednik Upravnog odbora Narodne biblioteke Srbije tokom prve četiri godine koje je Ugričić proveo na mestu njenog upravnika (2001-2005). Video sam „državnog službenika“ Ugričića na delu i bio sam impresioniran njegovim znanjem, strpljenjem i entuzijazmom koje je ulagao u svakodnevni trud da ova kuća postane ono što je danas. A danas je Narodna biblioteka jedna od retkih institucija u Srbiji koje su postavile evropske standarde rada i uključile se u Evropu, ne čekajući da naše tobože evropski opredeljene stranke ozbiljnije krenu tim putem.

Na žalost, srpska vlada ne misli tako. Bez mnogo oklevanja smenila je Ugričića, kažnjavajući ga zbog jedne tobože neoprostive greške, samo zato što se, zajedno sa mnogim drugim piscima, solidarisao sa kolegom iz Crne Gore, koga su tabloidi proglasili teroristom, šireći moralnu paniku i histeriju, vraćajući nas u devedesete godine, kad su tabloidi te stvari radili uglavnom za račun SPS-a. Odlučujući tako, vlada nije uvažila mišljenje jedinog nadležnog u ovoj stvari, ministra kulture Markovića, koji je izneo razuman stav da tu nema mesta žurbi. Tako ostaje utisak da je smenjivanje „službenika Ugričića“ bilo odavno priželjkivano, da se on većini ministara – a ne samo Ivici Dačiću – prosto „namestio na zicer“ i da su oni priliku da ga najure i da se nad njegovim ponašanjem tobože zgroze dočekali s jednim mnogo iskrenijem osećanjem od hinjenog zgražavanja – s čistim uživanjem.

Najgore je u svemu ovome što ispada da srpska vlada nije Ugričića oterala ovako brzo i sve cokćući zato što je bila neinformisana o velikom poslu koji je ovaj čovek uradio za Srbiju i njeno približavanje Evropi. Naprotiv, po svemu sudeći, njegov greh u očima ove vlade, zbog koga ga ona ovako revnosno i drakonski kažnjava, pod izgovorom da to čini zbog jednog njegovog neprimerenog potpisa, mora biti upravo Ugričićev doprinos izgradnji evropske Srbije. Mislim da je ovdašnjoj političkoj eliti posebno sumnjivo što on to radi ozbiljno, na pravi način, afirmišući evropske vrednosti u našoj kulturi i kao upravnik Narodne biblioteke i kao pisac. Sumnjiv je jer nije od onih koji kao papagaji ponavljaju da hoće u Evropu, ali polako, ne srljajući, čuvajući dupe, pardon, čuvajući naš dragoceni identitet, koji se, kao što znamo u obliku srca nalazi na  Kosovu. Takvi „državni službenici“ ovde su i dalje nepoželjni. Prosto je čudo da je Sreten Ugričić ostao upravnik Narodne biblioteke punih deset godina. Danas je očigledno da je za to vreme „zaradio“ toliko neprijatelja u vrhu vlasti da sad treba da bude srećan ako ga oni ne strpaju u zatvor.

Peščanik.net, 21.01.2012.

SLUČAJ SRETEN UGRIČIĆ

The following two tabs change content below.
Ivan Čolović, rođen 1938. u Beogradu, na Filološkom fakultetu diplomirao opštu književnost (1961), magistrirao (1972) romanistiku, na Filozofskom fakultetu doktorirao etnologiju (1983). Radio kao urednik u nekoliko izdavačkih preduzeća, u penziju otišao 2000. kao naučni savetnik Etnografskog instituta SANU. Predavač i gostujući profesor na univerzitetima u Francuskoj, Španiji, Nemačkoj, Italiji, Engleskoj, Sloveniji, Švajcarskoj i Poljskoj. Preveo desetak knjiga sa francuskog, najviše dela Rolana Barta i Žorža Bataja. Objavio 17 knjiga studija i eseja. Dobitnik je sledećih nagrada i priznanja: Herderova nagrada (2000), Orden viteza Legije časti (2001), nagrada Konstantin Obradović (2006), povelja Prijatelj lista Danas (2009), zvanje počasnog doktora Varšavskog univerziteta (2010), nagrada Vitez poziva (2010) i medalja Konstantin Jireček (2012). Biblioteku XX vek osnovao je 1971, a od 1988. je i njen izdavač. (Istorijat Biblioteke prikazan je u knjigama Dubravke Stojanović Noga u vratima. Prilozi za političku biografiju Biblioteke XX vek (2011) i Pola veka XX veka. Zbornik radova povodom 50 godina Biblioteke XX vek (ur, 2021). Knjige: Književnost na groblju. Zbirka novih epitafa (1983), Divlja književnost. Etnolingvističko proučavanje paraliterature (1985, 2000), Vreme znakova (1988), Erotizam i književnost. Markiz de Sad i francuska erotska književnost (1990), Bordel ratnika. Folklor, politika i rat ( 1992, 1993, 2000), prevodi na nemački (1994) i francuski (2005, 2009), Pucanje od zdravlja (1994), Jedno s drugim (1995), Politika simbola. Ogledi o političkoj antropologiji (1997, 2000), prevodi na engleski (2002) i poljski (2002), Kad kažem novine / When I say newspaper (1999, 2004), Campo di calcio, campo di battaglia, originalno izdanje na italijanskom, prev. Silvio Ferrari (1999), prevod na grčki (2007), Dubina. Članci i intervjui 1991-2001 (2001), Etno. Priče o muzici sveta na Internetu (2006), prevod na poljski (2011), Vesti iz kulture (2008), Balkan – teror kulture. Ogledi o političkoj antropologiji, 2 (2008), prevodi na poljski (2007), engleski (2011), nemački (2011) i makedonski (2012), Zid je mrtav, živeli zidovi (ur, 2009), Za njima smo išli pevajući. Junaci devedesetih (2011), Rastanak sa identitetom. Ogledi o političkoj antropologiji, 3 (2014), Smrt na Kosovu polju: Istorija kosovskog mita (2016); Slike i prilike. Redom kojim su se ukazivale (2018); Virus u tekstu. Ogledi o političkoj antropologiji, 4 (2020), Na putu u srpski svet. Ogledi o političkoj antropologiji, 5 (2023). Knjige: Književnost na groblju. Zbirka novih epitafa (1983); Divlja književnost. Etnolingvističko proučavanje paraliterature (1985, 2000); Vreme znakova (1988); Erotizam i književnost. Markiz de Sad i francuska erotska književnost (1990); Bordel ratnika. Folklor, politika i rat ( 1992, 1993, 2000), prevodi na nemački (1994) i francuski (2005, 2009); Pucanje od zdravlja (1994); Jedno s drugim (1995); Politika simbola. Ogledi o političkoj antropologiji (1997, 2000), prevodi na engleski (2002) i poljski (2002); Kad kažem novine / When I say Newspaper (1999, 2004); Campo di calcio, campo di battaglia, originalno izdanje na italijanskom, prev. Silvio Ferrari (1999), prevod na grčki (2007); Dubina. Članci i intervjui 1991-2001 (2001); Etno. Priče o muzici sveta na Internetu (2006), prevod na poljski (2011); Vesti iz kulture (2008); Balkan – teror kulture. Ogledi o političkoj antropologiji, 2 (2008), prevodi na poljski (2007), engleski (2011), nemački (2011) i makedonski (2012); Zid je mrtav, živeli zidovi (ur.) (2009); Za njima smo išli pevajući. Junaci devedesetih (2011); Rastanak sa identitetom. Ogledi o političkoj antropologiji, 3 (2014); Smrt na Kosovu polju: Istorija kosovskog mita (2016); Slike i prilike. Redom kojim su se ukazivale (2018); Virus u tekstu (2020).

Latest posts by Ivan Čolović (see all)