Malo ko bi pomislio da biti istoričar može biti opasno! A može. Naročito u Srbiji.
Prošle nedelje našla sam svoje ime u oglasu „Službenog glasnika” kojim se otvara konkurs za pisanje romansiranih biografija najvažnijih istorijskih ličnosti u Srbiji. Bila sam zapanjena kad sam videla da mi je u tom oglasu dodeljena funkcija predsednice stručnog saveta koji treba da oceni radove, jer me niko ništa o tom projektu nije pitao. Da me je neko nešto pitao, sigurno ne bih prihvatila dodeljenu funkciju, jer se ne slažem sa osnovnim postavkama projekta. Prvo, neprihvatljiv mi je žanr romansiranih biografija, koji u sebi krije mogućnost mistifikacija. Drugo, ne mogu se složiti s idejom da se u knjigama nađu po dve suočene biografije, što može imati za osnovu ideju o nacionalnom pomirenju, koja je za mene zastrašujuća, jer poništava princip odgovornosti.
Najžešće reakcije javnosti izazvala je činjenica da na objavljenom spisku nije bilo Zorana Đinđića. Odavno srpska javnost nije reagovala tako burno. I sama često govorim i pišem o tome da je naše društvo anestezirano, da je prezasićeno strahotama i skandalima, da je izgubilo mogućnost da prepozna negativne pojave, da na njih reaguje i da ih spreči, što je izuzetno opasno i može ugroziti krhku demokratiju. I zato su me burni protesti zbog izostavljanja Đinđića sa liste značajnih ličnosti moderne srpske istorije, veoma obradovali. Bio je to pravi dokaz identifikacije velikog dela društva s vrednostima koje danas simbolizuje ime Zorana Đinđića. Bio je to znak da je javnost zadržala otpornost i da je opet, po ko zna koji put, zrelija od svoje elite. Značilo je to da se javnost identifikuje sa Zoranom Đinđićem, s njegovim „snom o Srbiji“, s njegovom željom da je promeni, pokrene, ubrza. S njegovom energijom i s njegovim elanom. Možda i s njegovom sudbinom. Takvu reakciju razumela sam kao jasan znak da je naša javnost, braneći Đinđića, branila sebe. Branila se od bolesnih ideja očeva nacije, od haosa, anarhije, korupcije, straha, neizvesnosti, nasilja, večne krize… Branila je sebe od onih koji su ubili Zorana Đinđića.
Blic, 20.12.2008.
Peščanik.net, 21.12.2008.
- Biografija
- Latest Posts
Latest posts by Dubravka Stojanović (see all)
- Posthumni život Ustava iz 1974. - 23/02/2024
- Prošlost dolazi - 30/11/2023
- Prošlost dolazi, 2. deo - 24/11/2023