Komemoracija Latinki Perović
Govori na komemoraciji u CZKD-u 20. decembra 2022: Petar Žarković, Olga Manojlović Pintar, Dubravka Stojanović, Srđan Milošević, Milan Subotić, Sonja Biserko, Dušan Mijić, Mijat Lakićević…
Govori na komemoraciji u CZKD-u 20. decembra 2022: Petar Žarković, Olga Manojlović Pintar, Dubravka Stojanović, Srđan Milošević, Milan Subotić, Sonja Biserko, Dušan Mijić, Mijat Lakićević…
Novi magazin – Ne umem da napišem ovaj tekst. Ne samo zato što moja tuga ne želi da je delim sa drugima. Ni zato što ne prihvatam da se Latinka više neće javiti na telefon…
VIDEO – U panel diskusiji o srpsko-hrvatskim odnosima održanoj u Beogradu govore Dubravka Stojanović, Hrvoje Klasić, Katarina Peović, Tomislav Žigmanov, Petar Mamula i Nebojša Novaković.
Iz arhive, povodom Dana primirja u 1. svetskom ratu: Svi su se nadali da će se vratiti na Belle epoque, da će nastaviti tamo gde su stali ili uleteti u „lude dvadesete“. Ali nije išlo. Više ništa nije bilo isto.
Na predlog slušaoca iz Sarajeva ponavljamo autorkinu uporednu analizu raspada Austrougarske monarhije, Jugoslavije i eventualnog raspada EU, koju je izložila u radio emisiji Peščanik 2012.
VIDEO i transkript – Seminar YugoLaba Instituta za filozofiju i društvenu teoriju o knjizi Latinke Perović. Govore, između ostalih, istoričar Milan Subotić i istoričarke Dubravka Stojanović i Latinka Perović.
Prometej.ba – Da li će nove komunikacije udrobiti nacije u pojedince kojima kolektivi neće biti potrebni ili će se nacionalne zajednice uvećati u neke nadnacionalne tvorevine, to ne može da se predvidi.
Iz zbornika o epidemijama u Srbiji: Lekari su ili umrli od tifusa ili se povukli sa vojskom preko Albanije, pa ih je u Beogradu ostalo samo 7.
Pred međunarodni sajam Biblioteke XX vek u CZKD-u – Ova knjiga je priča o Biblioteci XX vek. Ove godine ona slavi pola veka postojanja. To je duže od trajanja većine modernih država.
VIDEO i transkript – 30 godina samostalnosti Hrvatske i Slovenije: Mentalna priprema za ratove devedesetih počela je u Srbiji najmanje 10 godina pre prvih oružanih sukoba. Govori Dubravka Stojanović.
AUDIO – Zagrebačka sesija Krokodilovih razgovora o reviziji istorije, govore Tvrtko Jakovina, Miljenko Jergović, Dubravka Stojanović, Dana Budisavljević, Ida Prester, Goran Vojnović, Vlado Vurušić.
Recenzija knjige Mijata Lakićevića „Desimir Tošić: Između ekstrema“ – Nisam mogla da se odlučim kako bih ovu obimnu studiju okarakterisala: kao biografiju 20. veka, knjigu-arhiv ili anale.
Video temat i transkript povodom 25 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Govore Dubravka Stojanović, Dragan Markovina, Vladimir Gligorov i Dino Mustafić. Razgovore vodi Svetlana Lukić.
Danas – Ništa nije moglo da me pripremi za prvi susret s njom u SKC-u, na osnivačkoj skupštini Evropskog pokreta. Imala je dugu hipi haljinu i dovikivala nešto s mesta.
VIDEO – 13. juna 2020. objavljena je Deklaracija „Odbranimo istoriju“. Govorili su: Vladimir Arsenijević iz Udruženja KROKODIL i istoričari Dubravka Stojanović i Milivoj Bešlin.
Debates on Europe – Medicine is struggling to understand all the mysteries of the coronavirus, but coronavirus has fully unveiled the mysteries and mechanisms of many political regimes.
Debates on Europe – Medicina ima probleme da razotkrije tajne korona virusa. Za razliku od toga, korona virus je u potpunosti razotkrio tajne i mehanizme na kojima počivaju mnogi režimi.
Nova S – Užasno mi je važno da svaku priliku iskoristim da kažem da sve zavisi od nas! Nije istorija sudbina koja nas baca čas levo čas desno. Mi smo odgovorni za to kako ćemo iz ove krize izaći!
Lupiga – Uvek se borim protiv toga da se istorija predstavlja kao neka prirodna pojava, letnja oluja, nešto što nam se „desilo“, kako se o njoj često govori. Na primer često čujete – „i onda je došao rat“.
Nedeljnik – „Posle Korone ništa više neće biti isto“. To je rečenica koja se najčešće može čuti ovih dana. Kako kao istoričarka tu mogu da pomognem?
Zove Svetlana Lukić, kaže da se približava Sretenje i da mora da se piše. A Lukić se ne odbija. Na žalost, nemam ništa novo da kažem o 185 godina od prvog srpskog, Sretenjskog ustava.
Kad je postalo jasno da je ukrajinski avion pogodila iranska raketa, prva misao mi je bila da Iran to nikada neće priznati, da se žrtvama niko neće izviniti, da vlasti neće pokazati žaljenje, kajanje…
Novi magazin – Dva veka od osamostaljivanja Srbija je na dnu, ne samo Evrope već regiona: od BDP-a preko procenta visokoobrazovanih do smrtnosti od raka materice ili zagađenja vazduha.
Tragedija otete devojčice je u samo nekoliko dana razobličila Srbiju. Mogli smo da vidimo kako funkcionišu državne institucije, šta u svemu tome rade medji, koja je reakcija društva.
VIDEO i transkript – 3. oktobra je održana 20. tribina Nije Filozofski ćutati u novoj školskoj godini. Govore Svetlana Lukić, Miodrag Zec, Dragoljub Bakić, Dušan Petričić i Dubravka Stojanović.
The creation of new states means producing new borders and changing old ones. It creates problems not only with customs, traffic, passports, and currencies, but also with historical memory.
Beograd na prelazu 19 u 20. vek: Dešavalo se da se kaldrma izvadi iz jedne ulice i prebaci u drugu. Tako su se stanovnici Požarevačke ulice 1912. pobunili što se kamenje iz njihove ulice odnosi…
Memorijske granice su čvršće od onih državnih; one uspešnije od bilo kakvog zida ili žilet žice ograđuju zavađene narode. Preko državnih granica možete da pređete, ali preko memorijskih ne.
One mathematician has left Serbia and moved to Saudi Arabia. Because of this transfer, Belgrade University lost points. If this is true, I’m not sure if we should even have one.
Jedan je matematičar otišao iz Srbije, prešao u tim Saudijske Arabije i – eto! Beogradski univerzitet je zbog njegovog transfera izgubio bodove, citiranost, rangiranost.
The Ethics committee of the University referred the case of Sinisa Mali’s doctoral thesis back to the Faculty of organizational sciences for deliberation, in spite of the request to deny approval of that PhD.
Odbor za profesionalnu etiku je vratio slučaj doktorata Siniše Malog na ponovno odlučivanje FON-u, iako se u žalbama tražilo da se utvrdi plagijat i uskrati dodela doktorske diplome Siniši Malom.