- Peščanik - https://pescanik.net -

Blokaderi svih zemalja…

Foto: Predrag Trokicić

…već su ujedinjeni. Najveći svetski blokader Tramp upravo je blokirao venecuelansku trgovinu tako da manje-više sve može da izazove napad „najveće vojske na svetu“ koja bi, baš kao Putinova, htela samo da vrati oduzeto i ukradeno, izvore nafte, industriju i sirovine. Savršeno je razumeo blokadersku zaveru Tramp u Srbiji i ugodio joj otkazivanjem gradnje najlepšeg dela Beograda malo dalje od vode. Domazet Kušner sada može da se koncentriše na albansku i palestinsku rivijeru. Nema boljeg dokaza za svetski savez blokadera! Dijabolična zamisao udarila je bivšeg predsednika u sve slabe tačke istovremeno: otkrilo se da je na nedavnoj ekskluzivnoj večeri samo za troje u Briselu očito davao pogrešne podatke, lagao i manipulisao; jedino što mu je preostalo bilo je da ponosno odustane od veoma važnog sastanka, na kojem su evrokrati odlučili da ne otvore ništa, odnosno da zatvore skori ulaz Srbiji. Politika sa velikim silama raspala se na parafaktore, i konačno, unutarnji front, koji sada najbolje izražava sudstvo, pomerio se duboko u koalicijsku teritoriju. Poslanik Prdić, već ustoličen kao zamena za celofanskog predsednika vlade, našao se u praznom prostoru sa paparacijevskim optužbama, a studentski blokaderi sa saveznicima matoševski su našli utočište u Zagrebu. Nagradno pitanje: ko je bio A.G. Matoš, kako i zašto je našao pribežište u Beogradu, i kada?

Sasvim je razumljivo što lik Brnabić više ne vidi izlaza, i pri tome toliko upotrebljava uzrečicu „bre“ da se to ubuduće mora dodati prezimenu: Brnabić, bre. Samooptuživanje, nuđenje za ukinutu smrtnu kaznu, lajanje ministra za kulturu (izvinite, drage kuce!) i siktanje na novinara samo su očekivani propratni fenomeni na koje se uveliko naviklo. Pokušajmo da razvrtimo to vrzino kolo, koje je, kako je to zaključio zlobni hrčak, ne samo satansko, nego i demonsko. Nagradno pitanje: ko je Vrza, kako i zašto vodi kolo? I zašto je demon u hijerarhiji mnogo, mnogo niže od Satane?

Ako hronološki pokušamo da uredimo vrzište, to se događalo otprilike ovako: od oktobra 2000, a možda i od pre, blokaderi uništavaju Srbiju. Ima ih svuda. Ujedinjavaju se oko okupacijskih medija, svo vreme su dobro plaćeni, i već četvrt veka pokušavaju da uspore, spreče i unište srpskog Mesiju. Skoro im uspeva, pošto su (otkriće lika Brnabić, bre) organizovali teroristički čin pada nadstrešnice u Novom Sadu. Time su podigli studentske blokadere, i razotkrila se grupa kadija koja okleva sa optužnicama protiv terorista, jer su to oni sami, a hapsi poštene ćacije, batinaše, pa bivši predsednik mora da abolira presude devojčicama, deci i drugim nevinašcima koja slučajno gaze kolima blokadere. Sve akcije ujedinjenog blokaderskog fronta koji je inače u stalnim unutarnjim svađama propale su neslavno, jer narod jednako abažava bivšeg predsednika, lika Brnabić, bre i druge predstavnike vlasti. Konačno, uz pomoć samog Trampa, kojeg je bivši predsednik smatrao prijateljem, blokaderi su postigli uspeh i iz džepova Srbalja izvukli sve silne pare koje im je bivši predsednik obećao. Tokom ove akcije otkriveni su detalji posla stoleća, koji svedoče o patološkoj blokaderskoj mržnji:

– Otkriveno je da su penzije građana neposredno povezane sa onih – beše li – 20%, koje bi država eventualno dobila od poslovanja Trampovih kula.

– Otkriveno je da je od tog istog novca planirano isplaćivanje plata zaposlenima u narednih pola veka.

– Otkriveno je da je umesto spomen ploče iz ranih dana projekta planiran čitav Muzej NATO bombardovanja, što bi Tramp posebno pozdravio i platio.

– Donesen je preko kolena zakon koji sada nema nikakvoga smisla, sem da privuče propale bankare, piramidaše i slične da žicare po državi.

– Prilikom donošenja zakona počinjeno je mnogo kriminalnih dela po postojećim zakonima. Upravo kako su anal-litičari rekli – kadija te tuži, kadija ti sudi.

– Bivši predsednik namerava da u tužbe protiv kadija i blokadera uloži još više državnog novca (jer svoga nema, skroman kakav je) nego u tužbu protiv Gardiana, koja se upravo razmatra u Londonu. Ako Tramp tuži BBC za deset milijardi, bivši predsednik ne sme da se osramoti sa tužbom manjom od dve milijarde. U slučaju uspeha tužbi njih dvojice, mediji u Velikoj Britaniji idu na bubanj, i možda će ih kupiti sam zlobni hrčak.

– Nešto sasvim lično – posebno mi je žao hordi hortikulturnih radnika koji su izgubili ogromni posao smeštanja fikusa.

Ovim je spisak samo zacrtan, ima još mnogo pouzdanih dokaza o tome kako je blokaderska zavera uspela. Poraz bivšeg predsednika na svim otvorenim frontovima – kadije, blokaderi, opozicija, spoljna politika, propuštanje evropskog voza, naftna kriza, EXPO kao vrlo udaljeni san, i konačno akumulacija podataka oko sarajevskog safarija bi sada morao proizvesti očekivani rasplet u normalnim okvirima parlamentarne prakse. Sve to je, naime, paradoksalno proizvelo izvesnu normalnost, u kojoj su svi koraci predvidljivi i zakonski određeni. I u tome smislu, očekujem da sa sve polomljenim padežima, greškama u glagolskim imenima, o naglascima i izgovoru da i ne govorimo, konačno u vučimedijima čujem pravu vest, za nekoliko dana.

Peščanik.net, 18.12.2025.

NADSTREŠNICA

The following two tabs change content below.
Svetlana Slapšak, rođena u Beogradu 1948, gde je završila klasičnu gimnaziju i doktorirala na Odeljenju za antičke studije na Filozofskom fakultetu. Pasoš joj je bio oduzet 1968-73, 1975-76. i 1988-89. Zaposlena u Institutu za književnost i umetnost 1972-88. Predsednica Odbora za slobodu izražavanja UKS 1986-89, sastavila i izdala preko 50 peticija, među njima i za oslobađanje Adema Demaćija. Bila članica UJDI-ja. Preselila se u Ljubljanu 1991, gde je redovna profesorka za antropologiju antičkih svetova, studije roda i balkanologiju (2002-14), koordinatorka studijskih programa i dekanka na ISH (2004-14). Akad. Dr prof. kao članica-osnivačica državne Akademije nauka za trajni razvoj Slovenije, AZTRS, u Ljubljani. Glavna urednica časopisa ProFemina od 1994. Umetnička direktorka Srpskog kulturnoga centra Danilo Kiš i direktorka Instituta za balkanske i sredozemne studije i kulturu u Ljubljani. Predložena, u grupi Hiljadu žena za mir, za Nobelovu nagradu za mir 2005. Napisala je i uredila preko 100 knjiga i zbornika, oko 500 studija, preko 3.000 eseja, nekoliko romana, libreto, putopise, drame; prevodi sa grčkog, novogrčkog, latinskog, francuskog, engleskog i slovenačkog. Neke od novijih knjiga: sa Jasenkom Kodrnja, Svenkom Savić, Kultura, žene, drugi (ur, 2011); Franc Kavčič in antika: pogled iz antropologije antičnih svetov (2011); Mikra theatrika (2011); sa Biljanom Kašić i Jelenom Petrović, Feminist critical interventions [thinking heritage, decolonising, crossings] (ur, 2013); Antička miturgija: žene (2013); Zelje in spolnost (2013); Leon i Leonina, roman (e-izdanje, 2014); Leteći pilav (2014); Kuhinja z razgledom (2015); sa Natašom Kandić, ur. Zbornik: Tranziciona pravda i pomirenje u postjugoslovenskim zemljama (2015); Ravnoteža, roman (2016); Preživeti i uživati: iz antropologije hrane. Eseji i recepti (2016); Kupusara. Ogledi iz istorijske antropologije hrane i seksualnosti (2016); Škola za delikatne ljubavnike, roman (2018); Muške ikone antičkog sveta (2018); Libreto za kamernu operu Julka i Janez, Opera SNG Ljubljana, premijerno izvedena 19.1.2017; Antična miturgija (2017); Muške ikone antičkog sveta (2018); sa Marinom Matešić, Rod i Balkan (2018); Mikra theatrika II: antropološki pogled na antično in sodobno gledališče (2018); Volna in telo: študija iz zgodovinske antropologije (2019); Moj mačkoljubivi život (2021); sa Aleksandrom Hemonom, Mladost (2021); Feminističke inscenacije (2021); Osvetnice, roman (2022); Grožnja in strah: razraščanje sovražnega govora kot orodja oblasti v Sloveniji (2022); Kje smo? Ljubljanski steganogram (2024); Hetera in filozof, studija (2024). Romani su joj objavljeni na slovenačkom i makedonskom. Dobitnica nagrada Miloš Crnjanski za knjigu eseja 1990, American PEN Award 1993, Helsinki Watch Award 2000, Helen Award, Montreal 2001, nagrade Mirko Kovač za knjigu eseja 2015, nagrade Mira ženskog odbora PEN-a Slovenije 2016, Vitalove nagrade Zlatni suncokret 2017, nagrade Društva sociologa Slovenije za ne-sociologa 2023, nagrade Druga prikazna, Skopje, 2025.

Latest posts by Svetlana Slapšak (see all)