Svetlana Slapšak, rođena u Beogradu 1948, gde je završila klasičnu gimnaziju i doktorirala na Odeljenju za antičke studije na Filozofskom fakultetu. Pasoš joj je bio oduzet 1968-73, 1975-76. i 1988-89. Zaposlena u Institutu za književnost i umetnost 1972-88. Predsednica Odbora za slobodu izražavanja UKS 1986-89, sastavila i izdala preko 50 peticija, među njima i za oslobađanje Adema Demaćija. Bila članica UJDI-ja. Preselila se u Ljubljanu 1991, gde je redovna profesorka za antropologiju antičkih svetova, studije roda i balkanologiju (2002-14), koordinatorka studijskih programa i dekanka na ISH (2004-14). Glavna urednica časopisa ProFemina od 1994. Umetnička direktorka Srpskog kulturnoga centra Danilo Kiš i direktorka Instituta za balkanske i sredozemne studije i kulturu u Ljubljani. Predložena, u grupi Hiljadu žena za mir, za Nobelovu nagradu za mir 2005. Napisala je i uredila preko 100 knjiga i zbornika, oko 500 studija, preko 3.000 eseja, nekoliko romana, libreto, putopise, drame; prevodi sa grčkog, novogrčkog, latinskog, francuskog, engleskog i slovenačkog. Neke od novijih knjiga: sa Jasenkom Kodrnja, Svenkom Savić, Kultura, žene, drugi (ur, 2011); Franc Kavčič in antika: pogled iz antropologije antičnih svetov (2011); Mikra theatrika (2011); sa Biljanom Kašić i Jelenom Petrović, Feminist critical interventions [thinking heritage, decolonising, crossings] (ur, 2013); Antička miturgija: žene (2013); Zelje in spolnost (2013); Leon i Leonina, roman (e-izdanje, 2014); Leteći pilav (2014); Kuhinja z razgledom (2015); sa Natašom Kandić, ur. Zbornik: Tranziciona pravda i pomirenje u postjugoslovenskim zemljama (2015); Ravnoteža, roman (2016); Preživeti i uživati: iz antropologije hrane. Eseji i recepti (2016); Kupusara. Ogledi iz istorijske antropologije hrane i seksualnosti (2016); Škola za delikatne ljubavnike, roman (2018); Muške ikone antičkog sveta (2018); Libreto za kamernu operu Julka i Janez, Opera SNG Ljubljana, premijerno izvedena 19.1.2017; Antična miturgija (2017); Muške ikone antičkog sveta (2018); sa Marinom Matešić, Rod i Balkan (2018); Mikra theatrika II: antropološki pogled na antično in sodobno gledališče (2018); Volna in telo: študija iz zgodovinske antropologije (2019); Moj mačkoljubivi život (2021); sa Aleksandrom Hemonom, Mladost (2021); Feminističke inscenacije (2021); Osvetnice, roman (2022); Grožnja in strah: razraščanje sovražnega govora kot orodja oblasti v Sloveniji (2022). Romani su objavljeni na slovenačkom i makedonskom. Dobitnica nagrada Miloš Crnjanski za knjigu eseja 1990, American PEN Award 1993, Helsinki Watch Award 2000, Helen Award, Montreal 2001, nagrade Mirko Kovač za knjigu eseja 2015, nagrade Mira ženskog odbora PEN-a Slovenije 2016, Vitalove nagrade Zlatni suncokret 2017.

Foto: Athens Insider

Atina bez Ideala

Za nekoliko dana će u Atini zatvoriti bioskop Ideal, urbanu legendu: šta će izrasti na tome mestu, još nije poznato – da li će tržište biti koliko-toliko učtivo ili će pljuvati po okolini.

Foto: Peščanik

Odbrojavanje

Nema nikakvog smisla tražiti podudarnosti u sudbinama dva savremena diktatora u istoriji Srbije, Miloševića i Vučića – jer su očite. Čak su i suprotnosti međusobno uklopljive.

Foto: Wikimedia

Jedan dan u životu

Tačno je pedeset godina od pobune atinskih studenata. Povukli su se na Politehnički fakultet i tamo izdržali nekih dvadeset sati, pre nego što je ulaz u dvorište probio tenk. Sledio je užas.

Foto: Predrag Trokicić

O solidarnosti

Kolektivni zaborav pokrio je konkretno, političko značenje solidarnosti, i reč se danas upotrebljava samo u maglovitom emotivnom kontekstu: ne zna se ko je kome obavezan, a ko voljan.

Foto: Iz ciklusa Drowning world / Svet koji se davi, foto: Gideon Mendel

Waterworld

Pišem iz države čije su dve trećine zemljišta pokrivene vodom. Ocena vlade je da je dosadašnja šteta veća od pola milijarde evra i da je ovo najveća prirodna nesreća u novijoj istoriji Slovenije.

Athena

Atena

Gavrasov film o nasilju u Francuskoj pokazuje da je iza svega užasna, okrutna i jednostavna laž o životu ne samo francuskog, nego – sa malim izmenama – svakog društva na planeti.

Foto: Predrag Trokicić

Traktor vs traktor

Ako se srpski traktoristi pridruže protestima, to će biti ujedinjavanje stanovništva protiv nepodnošljive vlasti. Oni se svrstavaju u opoziciju – još samo da se opozicija svrsta u bilo šta smisleno.

Mercy!

One would expect the president, deeply shaken by the wave of murderous violence of children against children and young people against young people, to say something about reconciliation…

Špargla, foto: Evan-Amos/Wikimedia Commons

Kraljević

Na dan krunisanja u Londonu su preventivno hapšeni republikanci, a od građana je tražena kolektivna zakletva na vernost kralju. Na ovim postupcima već godinama počiva vlast u Srbiji.

Protesti u Beogradu 8. maja 2023, foto: Peščanik

Prepoznavanje

Protesti bez parola u ponedeljak u Beogradu poručuju da je jedino važno da nesposobnjakovići sa što manje reči odu i da se pokuša spasti ono što se spasti može: deca, recimo.

Foto: Peščanik

Milost!

Čovek bi očekivao da predsednik države, duboko ljudski potresen talasom ubilačkog nasilja, prozbori nešto o mirenju, vremenu za tugu i oživljavanje, ili bilo šta drugo humano… i hrišćansko.

Foto: Predrag Trokicić

Sedam devojčica

To je teško reći, ali se mora. Dečko koji je ubijao ubijao je uglavnom devojčice. Da li su one u odeljenju bile većina? Da li su ga one tukle i vređale? Šta god da je, strašna činjenica je tu…