- Peščanik - https://pescanik.net -

Koga vole Srbi?

Foto: Predrag Trokicić

Dakle, da li Srbi više vole Putina ili pak ruski narod? Došlo je vreme da se to tačno kaže i pokaže. Do sada je nekako i prolazilo to maglovito poistovećivanje Putina s ruskim narodom. Nikako nije bilo jasno na šta se u stvari misli kada se kaže da Srbe i Ruse veže zajednička prošlost i tradicija. Da li je to trebalo da znači da su Srbi vezani za Putina ili za njegove podanike Ruse? Dok god je mogla da se povuče kakva-takva paralela između Putina i ruskog naroda, voleti Ruse moglo se razumeti i kao voleti Putina.

Ali, linija je od pre par dana jasno povučena: Putin i ruski narod više nisu jedno i isto. Putin je rešio da životima žitelja Rusije brani svoju vlast. I to ne u Rusiji, nego u Ukrajini. Da je rat u Ukrajini mogao da prođe bez masovnijih mobilizacija u Rusiji, pustili bi Rusi Putina da se pretvara da govori u njihovo ime. Čitalac se seća, slično su se ponašali i Srbi, dok je Milošević u njihovo ime vodio ratove u susedstvu. Ali, sumnjam da se na tu tradiciju misli kada se govori o bliskim vezama i sličnostima Srba s Rusima.

Putin je rešio da napadne Ukrajinu i pogrešio je. Naravno, pogrešio je što je uopšte pomislio da napadne susednu zemlju. Ali, pogrešio je i kada je računao da će to moći brzo da završi i da najveći broj žitelja Rusije taj rat na svojoj koži neće ni osetiti. Ne mislim ovde na sankcije i njihov uticaj na svakodnevni život takozvanih običnih Rusa. Mislim konkretno na rat. Dok god je rat mogao držati daleko od gotovo svih svojih podanika, Putin je u tom ratu mogao da radi šta god mu padne na pamet.

Pa je to i radio: hoće Kijev, neće Kijev; hoće celu Ukrajinu, neće celu Ukrajinu; hoće Odesu, neće Odesu… Ali, stvari su sad izmakle Putinovoj kontroli i on je rešio da u rat pošalje… pa, kako je krenulo, sve redom. Putin zna: diktator je gotov kada se pokaže da je slab ili kada izgubi rat. Poraz u ratu je kraj za diktatora. Pustimo Srbiju: umesto Srbije, setimo se recimo Argentine i rata za jedno malo ostrvo. Da nije poražena u tom ratu za jedno nebitno ostrvo, ko zna do kad bi hunta vladala Argentinom. Ali, pretrpela je poraz i pala.

Bez ijednog dobrog razloga, Putin je napao Ukrajinu – krenuo je u rat za koji se, evo, ispostavilo da nije (samo) rat za teritorije nego i rat za Putinov ostanak na vlasti. U tom ratu (za vlast), Putin očigledno neće oklevati ni da žrtvuje Ruse. (Do sad je mahom žrtvovao tamošnje manjine; dok je Ukrajince odavno precrtao.) Tako se konačno napravio očigledan jaz između Putina i ruskog naroda. Ruski narod izgleda neće dobrovoljno u rat za Putina. Rusi se bune na ulicama, beže iz zemlje. Gde će se sakriti nesrećni ruski narod od Putina? I koliko će još Rusa izginuti u Ukrajini?

Ostavimo za sad Ruse i Putina da svedu račune između sebe. Biće to težak račun, krvava drama. Vratimo se Srbima i njihovoj ljubavi… prema kome? Putinu ili ruskom narodu? Koga Srbi više vole, da se vratimo pitanju s početka, Putina ili ruski narod? Dobro, Putin je jedan, taj deo pitanja je jasan. Ali, ko je ruski narod? Ruski narod je i onaj što bije demonstrante Ruse na ulicama. Ruski narod je i onaj što beži avionima i kolima iz Rusije, ali i onaj što kombijima i autobusima sakuplja mobilisane Ruse i vozi ih u vojne logore.

Pretpostavimo – a to je ipak malo verovatno – da je Srbima ruski narod draži od Putina. Ali, koji sad narod? Koga Srbi više vole: narod u policijskoj uniformi i s pendrekom u šaci ili narod što demonstrira protiv rata? Da li su Srbima draži Rusi što beže preko granice ili Rusi što uhvaćene sunarodnike sprovode u kampove? Eto, to je sada veliko pitanje. Za Srbe, ne za Ruse: Rusi sada imaju preča posla i važnije misli. A Srbi, dok zaljubljeno gledaju u Ruse, kao da stoje pred ogledalom.

I tako, zagledani u Ruse kao u sebe, ponovo su pred odlukom. Kako će ovaj put birati? Koji Rusi bi Srbi voleli da budu: oni s pendrecima ili oni u protestnom maršu? Oni što druge teraju u rat ili oni što iz sveg glasa izvikuju ne ratu? Drama, reklo bi se. Da ima kad, i da nema preča posla i važnije misli, Putin bi tu (srpsku) dramu gledao spokojan. On zna – kao što zna i čitalac: Srbi su odavno izabrali.

Peščanik.net, 23.09.2022.

UKRAJINA

The following two tabs change content below.
Dejan Ilić (1965, Zemun), urednik izdavačke kuće FABRIKA KNJIGA i časopisa REČ. Diplomirao je na Filološkom fakultetu u Beogradu, magistrirao na Programu za studije roda i kulture na Centralnoevropskom univerzitetu u Budimpešti i doktorirao na istom univerzitetu na Odseku za rodne studije. Objavio je zbirke eseja „Osam i po ogleda iz razumevanja“ (2008), „Tranziciona pravda i tumačenje književnosti: srpski primer“ (2011), „Škola za 'petparačke' priče: predlozi za drugačiji kurikulum“ (2016), „Dva lica patriotizma“ (2016), „Fantastična škola. Novi prilozi za drugačiji kurikulum: SF, horror, fantastika“ (2020) i „Srbija u kontinuitetu“ (2020).

Latest posts by Dejan Ilić (see all)