- Peščanik - https://pescanik.net -

Laku noć, deco!

Foto: Predrag Trokicić

Već tri godine u Sloveniji radi medijski konglomerat (tv kanal, tri časopisa, e-časopis, mreža od nekih 19 radio stanica i veći broj internetskih portala). Posle prvobitnih finansijskih nevolja, ovaj aparat živi na solidnoj novčanoj podlozi iz Mađarske, odnosno Orbanovih prijatelja-tajkuna. Tako se može razumeti zašto je u Sloveniji započela akcija klevetanja Šoroša, čijih ureda tu nema već petnaestak godina… Medijski konglomerat koji je sam Janez Janša, prvi vlasnik, nazvao „imperijom“ neguje gebelsovsku propagandu u eponimskom obliku – sa lažima, podmetanjem, beskonačnim ponavljanjem i ostalim što je dobro proučeno od objavljivanja Gebelsovih dnevnika nekoliko godina posle 2. svetskog rata. Kako u regionalnim okvirima ima vrlo malo zanimanja za Sloveniju proces je naprosto nepoznat, premda ima mnogo sličnosti sa paralelnim procesima: istorijski revizionizam, desni konzervativizam, govor mržnje, pozivanje na „slobodu izražavanja“ i slično. Možda je uistinu smisleno ukazati na najnoviji i najekstremniji primer, ali dno je nepredvidljivo daleko…

Časopis Demokracija je upravo objavio konkurs za dečiju bajku (za uzrast do deset godina). Među uslovima su i sledeći:

– Bajka treba da se bavi opasnostima koje donose multikulturalnost i ilegalne migracije.

– Bajka mora da osnažuje nacionalnu svest i da u deci budi patriotizam i pripadnost tradicionalnoj porodici koja je temelj i branik slovenstva.

– Bajka mora imati pozitivne junake (dete, roditelje, porodicu) i negativne junake.

– Bajka mora da se završi srećno ili da bar daje nadu da će pravda i istina, kao i nacionalna svest, patriotizam i porodica na kraju uvek pobediti.

– Glavni junaci mogu biti uzeti i iz postojeće slovenačke dečije literature i bajki, tako da u novoj avanturi zažive u skladu sa patriotskim i porodičnim vrednostima – recimo u smislu: Kekec ide na Kupu da brani granicu. Događaji se mogu postaviti u vreme nekog od slovenačkih praznika (Božić, Uskrs).

– Bajka ili slikovnica može za glavne likove imati i životinje sa ljudskim osobinama, pri čemu pozitivne junake predstavljaju domaće životinjske vrste, a nametljivce odnosno negativce tuđinska invazivna vrsta.

– Naglasak bi na kraju trebalo da bude na tome da je lepo živeti u tradicionalnoj porodici (tata, mama, deca) i okružen sunarodnicima/svojom vrstom.

Nekako istovremeno je prevedeno klasično delo slovenačke književnosti Maca papučarka Ele Peroci na arapski, a knjiga je izašla bilingvalno za decu izbeglice u Sloveniji. Nažalost, efekat uravnoteženosti nije postignut. Protiv strahote sa bajkama sastavljena je peticija Alternativne Akademije (nekadašnja Liberalna Akademija), a očekuje se da će se pridružiti još koja akademska, umetnička i humanitarna asocijacija. Koliko god bilo izazovno nije moguće spasti dušu smehom i pričama o lezbijskim žirafama koje iz zoološkog vrta izbacuju hrabri patriotski jazavci, niti kako se Kekec zacopa u zanosnu Sirijku (ili Sirijca) na zelenim obalama Kupe…

Peščanik.net, 08.10.2018.


The following two tabs change content below.
Svetlana Slapšak, rođena u Beogradu 1948, gde je završila klasičnu gimnaziju i doktorirala na Odeljenju za antičke studije na Filozofskom fakultetu. Pasoš joj je bio oduzet 1968-73, 1975-76. i 1988-89. Zaposlena u Institutu za književnost i umetnost 1972-88. Predsednica Odbora za slobodu izražavanja UKS 1986-89, sastavila i izdala preko 50 peticija, među njima i za oslobađanje Adema Demaćija. Bila članica UJDI-ja. Preselila se u Ljubljanu 1991, gde je redovna profesorka za antropologiju antičkih svetova, studije roda i balkanologiju (2002-14), koordinatorka studijskih programa i dekanka na ISH (2004-14). Glavna urednica časopisa ProFemina od 1994. Umetnička direktorka Srpskog kulturnoga centra Danilo Kiš i direktorka Instituta za balkanske i sredozemne studije i kulturu u Ljubljani. Predložena, u grupi Hiljadu žena za mir, za Nobelovu nagradu za mir 2005. Napisala je i uredila preko 100 knjiga i zbornika, oko 500 studija, preko 3.000 eseja, nekoliko romana, libreto, putopise, drame; prevodi sa grčkog, novogrčkog, latinskog, francuskog, engleskog i slovenačkog. Neke od novijih knjiga: sa Jasenkom Kodrnja, Svenkom Savić, Kultura, žene, drugi (ur, 2011); Franc Kavčič in antika: pogled iz antropologije antičnih svetov (2011); Mikra theatrika (2011); sa Biljanom Kašić i Jelenom Petrović, Feminist critical interventions [thinking heritage, decolonising, crossings] (ur, 2013); Antička miturgija: žene (2013); Zelje in spolnost (2013); Leon i Leonina, roman (e-izdanje, 2014); Leteći pilav (2014); Kuhinja z razgledom (2015); sa Natašom Kandić, ur. Zbornik: Tranziciona pravda i pomirenje u postjugoslovenskim zemljama (2015); Ravnoteža, roman (2016); Preživeti i uživati: iz antropologije hrane. Eseji i recepti (2016); Kupusara. Ogledi iz istorijske antropologije hrane i seksualnosti (2016); Škola za delikatne ljubavnike, roman (2018); Muške ikone antičkog sveta (2018); Libreto za kamernu operu Julka i Janez, Opera SNG Ljubljana, premijerno izvedena 19.1.2017; Antična miturgija (2017); Muške ikone antičkog sveta (2018); sa Marinom Matešić, Rod i Balkan (2018); Mikra theatrika II: antropološki pogled na antično in sodobno gledališče (2018); Volna in telo: študija iz zgodovinske antropologije (2019); Moj mačkoljubivi život (2021); sa Aleksandrom Hemonom, Mladost (2021); Feminističke inscenacije (2021); Osvetnice, roman (2022); Grožnja in strah: razraščanje sovražnega govora kot orodja oblasti v Sloveniji (2022). Romani su objavljeni na slovenačkom i makedonskom. Dobitnica nagrada Miloš Crnjanski za knjigu eseja 1990, American PEN Award 1993, Helsinki Watch Award 2000, Helen Award, Montreal 2001, nagrade Mirko Kovač za knjigu eseja 2015, nagrade Mira ženskog odbora PEN-a Slovenije 2016, Vitalove nagrade Zlatni suncokret 2017.

Latest posts by Svetlana Slapšak (see all)