- Peščanik - https://pescanik.net -

Srpski intelektualci i Jugoslavija 1918-1929.

Korice: Dušan Šević (Kazimir Maljević, Supremus br. 50, 1915)

Uvodno poglavlje iz nove knjige Branke Prpe „Srpski intelektualci i Jugoslavija 1918-1929“, Clio 2018. Razgovor o knjizi u subotu 1. decembra, na 100-godišnjicu stvaranja Jugoslavije, u CZKD-u, govore: Ljubinka Trgovčević, Suada Kapić, Dragan Markovina, Milan Ristović, Božidar Jakšić i autorka.

Prolog: Istoričar i učesnik istorije

Kada sam, 1989. godine, prijavila doktorsku tezu o srpskim intelektualcima i njihovom odnosu prema jugoslovenskoj državi, u istorijskom vremenu koje pripada prvim decenijama XX veka, nisam mogla zamisliti da se bavim istorijom koja će me zapljusnuti kao cunami, koja će razrušiti, opustošiti i uništiti moju savremenost i temu mog istraživanja. Počeo je rat, a sa njime je počeo i moj lični i profesionalni pakao u koži istoričara i učesnika istorije. Kako uopšte pisati o stvaranju jugoslovenske države u trenutku njenog nepovratnog sloma, kako se izvući iz dva toka istorije koja se međusobno isključuju?

Gubitak temelja, sa kojim sam se suočila, podrazumevao je poricanje razuma i poricanje svakog morala. Doneo je pogled u ništavilo čoveka-građanina koji se, u iznenadnom procesu metamorfoze, preobratio u čoveka-varvarina. Bilo je jednostavno ubiti. Motiv se tražio upravo u onome što je bio esencijalni sadržaj jugoslovenske države, njen nacionalni i verski diverzitet. Upravo ona, sama po sebi, raspaljivala je besove koji su ubijali ljude i rušili gradove. Bilo je potrebno ubiti tvorevinu koja je počivala na ideji tolerancije, bilo je potrebno ubiti ljubav prema bogatstvu različitosti koje smo mi, neki drugi i drugačiji, gajili prema njoj. U mojoj ličnoj percepciji Jugoslavije, nju su reprezentovale tri najlepše crkve: Sveti Duje u Splitu, Karađozbegova džamija u Mostaru i Visoki Dečani na Kosovu. Katolička, islamska i pravoslavna bogomolja u svesti i estetici, eto, to je bila Jugoslavija. Disolucija te i takve države pokazala je da postojimo „mi“ i da postoje „oni“. Nismo ih do tada poznavali ali, upoznali smo ih. Sve je počelo ličiti na antifašističku borbu između „nas“ i „njih“ i zato, odbijajući da budem pasivni, neopredeljeni posmatrač, pridružila sam se antiratnom pokretu u Beogradu koji se uobličavao odmah nakon početka rata, ranih devedesetih.

Profesionalno, uz velike napore, nisam kontaminirala sopstvenom sadašnjošću prošlo vreme koje sam istraživala i o kojem sam pisala. Bilo je to gotovo nadrealno iskustvo. Zbog toga, ovo je ratna knjiga, koja ne govori o ratu. Ona je prosto vanvremenska. Govori o prethodnoj istoriji i pokazuje kako će i zbog čega buduća istorija nestati.

Doktorska teza pod nazivom „Jugoslavija kao moderna država u viđenjima srpskih intelektualaca 1918-1929.godine“, odbranjena je 1996. godine na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Mentor mi je bio prof.dr Andrej Mitrović. I ne samo to. Bio mi je kolega i prijatelj, saborac u ratnim vremenima, zajedno sa prof.dr Ljubinkom Trgovčević-Mitrović, koleginicom i prijateljicom koja je prva započela istraživanja koja se odnose na ulogu srpskih naučnika u stvaranju Jugoslavije. Moram pomenuti i članove komisije, prijatelje i saborce. To su: prof.dr Aljoša Mimica (sociolog), prof.dr Milan Ristović (istoričar), dr Božidar Jakšić (sociolog). To su bili ljudi visokih naučnih kriterijuma i visokih zahteva kada je bio u pitanju moj rad ali, isto tako, visokih moralnih standarda u odnosu na izopačenu realnost u kojoj smo živeli i radili.

Ova knjiga predstavlja za mene traumatično iskustvo zbog uslova u kojima je nastala ali i zbog teme koja se odnosi na stvaranje države čijem razaranju sam prisustvovala kao i fatalnom i nenadoknadivom gubitku života njenih građana. Pune dvadeset dve godine nisam je uzela u ruke. Nisam je otvorila niti ponovo pročitala. To sam odlučila da uradim ove godine, na stogodišnjicu stvaranja jugoslovenske države. Posle svega, to je najmanje što mogu da uradim za jednu istoriju i za sve nas.

U Beogradu, 1. jula 2018. godine

Clio, jesen 2018.

Peščanik.net, 28.11.2018.

Srodni linkovi:

Novosti: Branka Prpa – intervju

VIDEO: Branka Prpa – Ruže za Jugoslaviju

JUGOSLAVIJA