- Peščanik - https://pescanik.net -

Ciljevi pobune u Sloveniji

Pobuna koja je objedinila praktično sve aktivne civilne inicijative u Sloveniji proizvela je do sada ceo niz izuzetno zanimljivih programskih tekstova, od radikalno-anarhističkih do uporno-parlamentarnih, uz dodatne ekološke programe, veoma ozbiljno izrađen program jedinstvenog dohotka: na početku je uistinu izgledalo da će glavni problem biti sasvim formalno usklađivanje, a sada stvari izgledaju drugačije. Predsednik vlade Janša je naime za pobunjenike temeljno pojednostavio stvari. Neki inicijatori su pre nekoliko dana napravili tekst osnovnog objašnjenja pobune na engleskom, da bi stvar bila predstavljena stranim medijima, koji ili ne vide ili ne razumeju šta se događa. Tekst je kružio, mnogi su ga popravljali, ali nije bio nikuda poslan. I onda je odjednom predsednik vlade napao tekst u nastajanju, zahtevao da mu se otkrije ime autora, i pretio tužbom za “laži” koje su iznesene u pismu. Njegovo pismo je poslato nekim članovima PEN-a: Janša je i sam član PEN-a. To ne rešava misteriju, jer pismo nije kružilo izvan kruga organizatora pobune. Jedini izlaz bio je da članovi Odbora za pravično i solidarno društvo, glavni optuženi, održe konferenciju za štampu. To se desilo u petak. Autorstvo su preuzeli svi članovi Odbora (uključujući organizaciju kulturnih radnika KOKS i vanparlamentarnu stranku TRS), pridružilo im se Društvo slovenačkih književnika. Tek što se sastanak završio, predsednik vlade je tvitnuo izjavu koja je zaledila publiku: optužio je da su svi potpisnici pisma poznati iz Roške ulice (iz 1988, doba njegovog suđenja), ali su tada bili na strani UDBE i policije. Ovaj devojački pisak uvređenog i očito slabo kontrolisanog najvišeg javnog službenika u državi, posle prvog šoka i nesumnjivog osećaja sramote, ustvari je napravio red u mislima, programima i planiranim akcijama. Prvi cilj može biti samo pad vlade. Sve ostalo mora postati dnevni red, svakodnevni dnevni red. Jedna od najoriginalnijih, i možda najubedljivijih strategija predloženih kao odgovor predsedniku vlade jeste uporno ponavljanje navoda iz trotomne nagrađene knjige novinara-istraživača Mateja Šurca i Blaža Zgage o oružarskim poslovima predsednika i njegovih od početka 90′. Protiv dva novinara su sprovedene razne akcije, napadani su, ocrnjivani, ali nikada nisu optuženi za laž. Jasno, jer bi u tome slučaju Janša morao dokazivati, što nije zgodno dok je optužen u sudskom procesu u drugoj velikoj oružarskoj aferi – onoj u kojoj ne odlazi na sud jer je predsednik vlade. Može li biti boljeg dokaza ili bar osnove za dobro utemeljenu sumnju? I može li se zamisliti veći uspeh ulične pobune od pada vlade?

I kako će izgledati naredni petak popodne? Kao i prethodne manifestacije – kao pokretni praznik. Jedna tačka je izvesna – ženski hor Kombinat, koji izvodi samo pesme pobune i otpora, pevaće “Pesmu otpora” Ksenije Jus i Draga Ivanuše. Pesma u originalu nije rimovana: zanela sam se prevodeći, pa sam je prevela u rimama.

Pesma otpora

U tihome šapatu ljudskih laži
stub smo slobode koji mrak blaži
sledimo koraku duha otpora
ne pristajemo na vreme umora.

Bitke hrabrih i srčanih ljudi
za nas nisu priče iz davnine
za njih nek se sada naša pesma vine
za njih ka suncu pesnica se budi.

Dignimo glave za žrtve prevara
i dajmo ruke za svakog sanjara
a misli mnogih sejača užasa
menjamo u šare ljudskih rasa.

Nek’ pesma otpora širi svoj glas
nek’ snovi miliona uzrastu u klas
sloboda je posebna, kao i Kras
sloboda je vatra što greje sad nas.

(druga i treća strofa se ponovo pevaju)

YouTube: Kombinat – Pesem upora 

Peščanik.net, 06.01.2013.


The following two tabs change content below.
Svetlana Slapšak, rođena u Beogradu 1948, gde je završila klasičnu gimnaziju i doktorirala na Odeljenju za antičke studije na Filozofskom fakultetu. Pasoš joj je bio oduzet 1968-73, 1975-76. i 1988-89. Zaposlena u Institutu za književnost i umetnost 1972-88. Predsednica Odbora za slobodu izražavanja UKS 1986-89, sastavila i izdala preko 50 peticija, među njima i za oslobađanje Adema Demaćija. Bila članica UJDI-ja. Preselila se u Ljubljanu 1991, gde je redovna profesorka za antropologiju antičkih svetova, studije roda i balkanologiju (2002-14), koordinatorka studijskih programa i dekanka na ISH (2004-14). Glavna urednica časopisa ProFemina od 1994. Umetnička direktorka Srpskog kulturnoga centra Danilo Kiš i direktorka Instituta za balkanske i sredozemne studije i kulturu u Ljubljani. Predložena, u grupi Hiljadu žena za mir, za Nobelovu nagradu za mir 2005. Napisala je i uredila preko 100 knjiga i zbornika, oko 500 studija, preko 3.000 eseja, nekoliko romana, libreto, putopise, drame; prevodi sa grčkog, novogrčkog, latinskog, francuskog, engleskog i slovenačkog. Neke od novijih knjiga: sa Jasenkom Kodrnja, Svenkom Savić, Kultura, žene, drugi (ur, 2011); Franc Kavčič in antika: pogled iz antropologije antičnih svetov (2011); Mikra theatrika (2011); sa Biljanom Kašić i Jelenom Petrović, Feminist critical interventions [thinking heritage, decolonising, crossings] (ur, 2013); Antička miturgija: žene (2013); Zelje in spolnost (2013); Leon i Leonina, roman (e-izdanje, 2014); Leteći pilav (2014); Kuhinja z razgledom (2015); sa Natašom Kandić, ur. Zbornik: Tranziciona pravda i pomirenje u postjugoslovenskim zemljama (2015); Ravnoteža, roman (2016); Preživeti i uživati: iz antropologije hrane. Eseji i recepti (2016); Kupusara. Ogledi iz istorijske antropologije hrane i seksualnosti (2016); Škola za delikatne ljubavnike, roman (2018); Muške ikone antičkog sveta (2018); Libreto za kamernu operu Julka i Janez, Opera SNG Ljubljana, premijerno izvedena 19.1.2017; Antična miturgija (2017); Muške ikone antičkog sveta (2018); sa Marinom Matešić, Rod i Balkan (2018); Mikra theatrika II: antropološki pogled na antično in sodobno gledališče (2018); Volna in telo: študija iz zgodovinske antropologije (2019); Moj mačkoljubivi život (2021); sa Aleksandrom Hemonom, Mladost (2021); Feminističke inscenacije (2021); Osvetnice, roman (2022); Grožnja in strah: razraščanje sovražnega govora kot orodja oblasti v Sloveniji (2022). Romani su objavljeni na slovenačkom i makedonskom. Dobitnica nagrada Miloš Crnjanski za knjigu eseja 1990, American PEN Award 1993, Helsinki Watch Award 2000, Helen Award, Montreal 2001, nagrade Mirko Kovač za knjigu eseja 2015, nagrade Mira ženskog odbora PEN-a Slovenije 2016, Vitalove nagrade Zlatni suncokret 2017.

Latest posts by Svetlana Slapšak (see all)