- Peščanik - https://pescanik.net -

R2-D2 Šarčević

R2-D2, foto: Lucasfilm

Ponovo je došao red na Šarčevića da nas zabavi i skrene nam pažnju sa ozbiljnih problema u domaćem obrazovanju. Taj ozbiljan problem zove se dualno obrazovanje. Naravno, čitalac zna da dualno obrazovanje danas pohađa oko 6.100 učenika u srednjim školama. Tako stoji u vesti. Ako u generaciji imamo oko 60 hiljada đaka, te u tri ili četiri razreda srednjih škola otprilike par stotina hiljada dece, tih 6.100 je negde oko 5 odsto i smešteni su u 72 škole i čak u 880 kompanija. Deset kompanija po školi, 7 đaka po kompaniji, 85 đaka po školi. Zvuči nelogično, a ako je tačno, onda i krajnje neozbiljno. Recimo, koliko tačno njih se obrazuje da pravi motore za Rolls-Royce, Marko Čadež ne kaže, ali tvrdi da ih ima.

Sa kojim se to drugim kompanijama Rolls-Royce uključio u ovdašnje obrazovanje za rad? Jer, više od 10 kompanija ide na jednu školu, pa ispada da je u ovdašnjim školama moguće obrazovati decu za najrazličitije poslove. Čitalac će reći, deca imaju obavezne zajedničke obrazovne osnove u školi, a onda idu na posebne prakse, već prema potrebi i sporazumima između škole i kompanija. Ali, na praksi ta deca mogu provesti znatno više vremena nego u školi, pa je pitanje šta zajedno uopšte mogu da nauče za kratko vreme u učionici. Da pustimo sad to što je već na prvi pogled jasno da je za praksu na koju idu sasvim nebitno šta će učiti u školi, što znači da se najveći broj njih praktično kvalifikuje za slabo plaćene, manuelne poslove.

Ali, reći će čitalac, daleko veći broj dece ipak pohađa redovnu, a ne dualnu nastavu. Čitalac je u pravu, ali i greši jer ne vidi da će dualno obrazovanje postati mera i za redovno. Čitava ideja je da se ovde pomirimo sa tim da tržište rada treba da zadaje i utvrđuje kurikulume. Dualno obrazovanje nije ništa drugo do avangarda domaćeg obrazovanja. A na čelu avangarde je, ko drugi, nego ministar prosvete Šarčević. S tim što on kao predvodnik ima dvostruku ulogu – da ćuti kada treba da se oglasi i da lupeta iz sve snage kada bi trebalo da umukne. Videli smo kako je brzo izgubio glas povodom rezultata na PISA testovima. A ti rezultati pokazali su kuda vodi dualno obrazovanje – ka onepismenjavanju, dakle – kada se kao model protegne na ceo školski sistem, sve do visokih škola, što je sledeća dualna meta.

Pa pošto je dovoljno ćutao, i pošto su drugi neko vreme bacali prašinu u oči žitelja Srbije, sad Šarčević opet mora da zaradi ministarsku platu vejanjem gluposti. Vidi se da se lepo odmorio. Izašao je pred nas u punom kreativnom zamahu – sa robotima, virtuelnom stvarnošću i hologramskim projekcijama nastavnika. Kao da mu je mozak oprljio vreli dah kineskog NetDragona, pa je u polusvesnom stanju objasnio novinaru da će i roboti i virtuelna stvarnost i nastavnici kao hologrami ući – za proverbijalnu koju godinu – u učionice ne da zamene nastavnike od krvi i mesa ili da potisnu „realnu“ stvarnost (ona je ionako odavno ispala iz naših škola), nego da se deca zabave, pošto je škola, kao da misli – a zapravo ne misli, jer ne ume, barem ne kao ministar – Šarčević, dosadna.

Čitalac može sebi da pusti na volju, baš kao što to čini i Šarčević: neka zamisli kako se R2-D2 ukotrljava u učionicu i zabavlja đake kao što već decenijama zabavlja gledaoce „Ratova zvezda“ širom planete. R2-D2 ima sve što Šarčeviću treba za manje dosadnu školu, nastavnike i udžbenike (ministar ih je sve nabrojao kao dosadne) – robot je, u stanju je da pravi hologramske projekcije, a i stiže nam ako ne baš iz virtuelne onda svakako iz neke druge „realnosti“. Ali, Šarčević hologramski ugovor nije potpisao sa Georgeom Lucasom, tvorcem „zvezdanog“ univerzuma, nego sa NetDragonom, pa je R2-D2 odmah otpao kao opcija.

Čitalac ne treba da brine, i NetDragon se proslavio u industriji zabave. Kako sami za sebe kažu: reč je o kompaniji koja na kineskom tržištu prednjači u kreiranju igara na mreži za više učesnika. Istina, odnedavno, NetDragon je ušao i na obrazovno tržište. Tu ga zanima jedna uska niša. Kineska kompanija nudi programe za učenje na daljinu, kao i montažne kontejnere ili lako sklopive komforne barake u funkciji učionica. Jasno se kaže: NetDragon svoje jeftine usluge i proizvode nudi žiteljima nerazvijenih, siromašnih regiona kako bi im pomogao da poboljšaju obrazovanje za svoju decu. Dovoljna je jedna livada da se na njoj podigne kontejner-učionica NetDragona i tako omogući deci prijatno okruženje za rad. Programi za povezivanje za učenje na daljinu, i to se jasno kaže, treba da omoguće efikasnije i funkcionalnije školovanje u ruralnim oblastima, gde su đaci i malobrojni i previše raštrkani da bi mogli da dolaze u istu školu.

Nisam uspeo da nađem hologramske nastavnike ni robote u ponudi NetDragona, pa slutim da je Šarčević pomešao dve aktivnosti kineske kompanije i preklopio ih – sadržaj igara sa školskom infrastrukturom. Što opet ima smisla, iz ugla ovdašnjih kreatora prosvetnih politika. Za njih su kurikulumi puka šala i zabava. Za nešto ozbiljnije bila bi potrebna i ozbiljnija država i ozbiljnija privreda. Ova naša država sa svojom privredom taman je na nivou dualnog obrazovanja. Otuda NetDragon sa svojom ponudom online igara i kontejnera umesto učionica zaista jeste prikladan partner za Šarčevića i školstvo pod njim. O prestarelom R2-D2 – da Rolls Royce ne pominjemo – za sad možemo samo da sanjamo.

Peščanik.net, 11.01.2020.

DUALNO OBRAZOVANJE
RAZGOVOR O OBRAZOVANJU

The following two tabs change content below.
Dejan Ilić (1965, Zemun), urednik izdavačke kuće FABRIKA KNJIGA i časopisa REČ. Diplomirao je na Filološkom fakultetu u Beogradu, magistrirao na Programu za studije roda i kulture na Centralnoevropskom univerzitetu u Budimpešti i doktorirao na istom univerzitetu na Odseku za rodne studije. Objavio je zbirke eseja „Osam i po ogleda iz razumevanja“ (2008), „Tranziciona pravda i tumačenje književnosti: srpski primer“ (2011), „Škola za 'petparačke' priče: predlozi za drugačiji kurikulum“ (2016), „Dva lica patriotizma“ (2016), „Fantastična škola. Novi prilozi za drugačiji kurikulum: SF, horror, fantastika“ (2020) i „Srbija u kontinuitetu“ (2020).

Latest posts by Dejan Ilić (see all)