- Peščanik - https://pescanik.net -

Makedonski scenario 2

Beograd, 10. mart 1991, foto: Srđan Veljović

O tzv. „makedonskom scenariju“, kojim Aleksandar Vučić prosto bombarduje građane Srbije, u poslednje vreme i preko reklamnih spotova, već je na ovim stranicama bilo reči, ali pošto on sa pretnjama ne prestaje, čak ih i pojačava, moramo i mi da ponovimo, i naglasimo, neke stvari.

Šta se to, najpre, stvarno dešava u Makedoniji? U najkraćem, opozicija je uspela da napravi skupštinsku većinu dovoljnu da sastavi novu vladu. Nakon toga, predsednik Republike Ivanov odbija da vođi nove većine preda mandat za formiranje vlade, a bivši premijer Gruevski, koji odbija da preda vlast, organizuje demonstracije. Nemiri su, dakle, posledica odluke predsednika i premijera da praktično ne priznaju rezultate izbora.

Makedonski scenario u Srbiji, nije iz toga teško izvući zaključak, znači da Vučić – koji će, u slučaju da pobedi, bar neko kratko vreme biti dupli predsednik, tj. i Vlade i Republike, što nije bilo čak ni za vreme komunista, a retko se dešava i u latino-američkim diktaturama – ako kojim slučajem izgubi, neće hteti da prizna rezultate izbora. I da će organizovati nemire. Uostalom, nema sumnje da je on jedini u stanju da to učini. Zar to sa svojom armadom nije zorno manifestovao širom Srbije tokom predsedničke kampanje.

Ovde ima još jedan bitan detalj. Koji zapravo uopšte nije sitan i može biti od presudnog značaja. Još uvek aktuelno rukovodstvo Makedonije, koje odbija da poštuje narodnu volju, uživa u tome punu podršku Rusije i njenog predsednika Putina. Da nije možda Vučić, nameće se pitanje, o tome razgovarao pre neki dan u Moskvi. Jer, ključno pitanje koje je Putin postavio Vučiću, ono kada ga je, kako pišu novine, „vratio sa vrata“, ticalo se regionalne političke situacije, regionalne stabilnosti.

Ukrajinski scenario, da i na to podsetimo – kojeg je Vučić u prvim nastupima takođe koristio kao metaforu, ali ga više ne pominje – počeo je vrlo slično kao makedonski. I tamo je, naime, rukovodstvo države odbilo da poštuje narodnu volju izraženu u odlučnom opredeljenju da Ukrajina ide putem priključenja Evropskoj uniji. I to rukovodstvo, koje je u međuvremenu svrgnuto, imalo je takođe podršku Rusije i Putina, što je na kraju dovelo do građanskog rata, podele zemlje i ruske aneksije Krima.

Putinov „rukopis“ je, dakle, sve prepoznatljiviji i jasniji.To silno oružje koje Rusija maltene džabe daje Srbiji „danajski“ su darovi. Ti tenkovi, koji svaki čas treba da stignu, trojanski su konji kojima Rusija pokušava da okupira Srbiju.

Izbori su prilika da se takav scenario saseče u korenu.

Peščanik.net, 30.03.2017.

Srodni linkovi:

Mijat Lakićević – Makedonski scenario 5

Dejan Ilić – Makedonski scenario, novi nastavci

Mijat Lakićević – Makedonski scenario 4

Mijat Lakićević – Makedonski scenario 3

Dejan Ilić – Ko ponižava Srbiju?

Dejan Ilić – Još malo o makedonskom scenariju

Mijat Lakićević – Makedonski scenario

IZBORI I PROTESTI 2017.
MAKEDONIJA

The following two tabs change content below.
Mijat Lakićević, rođen 1953. u Zaječaru, završio Pravni fakultet u Beogradu 1975, od 1977. novinar Ekonomske politike (EP). 90-ih saradnik mesečnika Demokratija danas (ur. Zoran Gavrilović). Kada je sredinom 90-ih poništena privatizacija EP, sa delom redakcije stupa u štrajk. Krajem 1998. svi dobijaju otkaz. 1999. sa kolegama osniva Ekonomist magazin (EM), gde je direktor i zam. gl. i odg. ur, a od 2001. gl. i odg. ur. 2003. priređuje knjigu „Prelom 72“ o padu srpskih liberala 1972. 2006. priređuje knjigu „Kolumna Karikatura“ sa kolumnama Vladimira Gligorova i karikaturama Coraxa. Zbog sukoba sa novom upravom 2008. napušta EM (to čine i Vladimir Gligorov, Predrag Koraksić, Srđan Bogosavljević…), prelazi u Blic, gde pokreće dodatak Novac. Krajem 2009. prelazi u NIN na mesto ur. ekonomske rubrike. U aprilu 2011. daje otkaz i sa grupom kolega osniva nedeljnik Novi magazin, gde je zam. gl. ur. Dobitnik nagrade Zlatno pero Kluba privrednih novinara. Bio je član IO NUNS-a. Sa Mišom Brkićem ur. TV serije od 12 debata „Kad kažete…“. Novije knjige: 2011. „Ispred vremena“ o nedeljniku EP i reformskoj deceniji u SFRJ (1963-73); 2013. sa Dimitrijem Boarovim „Kako smo izgubili (Našu) Borbu“; 2020. „Desimir Tošić: Između ekstrema“; 2022. „Zoran Đinđić: prosvet(l)itelj“.

Latest posts by Mijat Lakićević (see all)