Foto: Peščanik
Foto: Peščanik

Aktuelni zahtevi neće u zadovoljavajućoj meri unaprediti izborni proces u Srbiji.

Okolnost da je veliki broj lica iz drugih država doveden da glasa i da je glasao na lokalnim izborima u Srbiji, iako ne žive u toj jedinici lokalne samouprave, posledica je normativnog rešenja po kojem se u birački spisak upisuju lica na osnovu njihovog prebivališta u Srbiji, odnosno na prijavljenoj adresi.

U tom smislu, svako ko se pojavio na biračkom mestu, a bio je upisan u birački spisak (što znači da je prijavio prebivalište u Srbiji), imao je pravo da glasa.

Očigledno je da je neophodno preduzeti određene mere kako na lokalnim izborima u Srbiji ubuduće ne bi glasala lica čije je stvarno prebivalište u drugim državama, a koja su MUP-u lažno prijavila svoja prebivališta na adresama u jedinicama lokalne samouprave u Srbiji.

U tom cilju je neophodno izvršiti reviziju svih rešenja po prijavama prebivališta u Srbiji podnetih od strane državljana drugih država koji su naknadno stekli državljanstvo Republike Srbije.

Lica koja imaju strano državljanstvo i prebivalište u toj državi, a naknadno su postali državljani Srbije, ne mogu u isto vreme imati još jedno prebivalište u Srbiji, jer je ono po logici fiktivno.

Navedeno proističe iz toga što je prebivalište mesto u kome se građanin nastanio sa namerom da u njemu stalno živi, odnosno mesto u kome se nalazi centar njegovih životnih aktivnosti, profesionalnih, ekonomskih, socijalnih i drugih veza koje dokazuju njegovu trajnu povezanost s mestom u kome se nastanio (čl. 3 t. 2 ZPBG)

Koren problema je u tome što je MUP u proteklih desetak godina licima koja su strani državljani, a naknadno su stekli državljanstvo Srbije, bez obzira što imaju prebivalište u stranoj državi, prihvatao prijave njihovog prebivališta i u Srbiji.

Ako ta lica, u postupku revizije donetih rešenja po prijavama njihovog prebivališta u Srbiji, ne bi dokazala da su odjavila prebivalište u drugoj državi ili ne bi pružila druge nesumnjive dokaze da su se za stalno nastanili na prijavljenoj adresi u Srbiji, njima bi treblo brisati prebivalište u Srbiji.

Svi oni kojima bi bilo brisano prebivalište u Srbiji, morali bi biti brisani i iz biračkog spiska u kojem su bili upisani na adresi njihovog fiktivnog prebivališta u određenoj jedinici lokalne samouprave u Srbiji.

Osim navedenog, potrebno je propisati i da će lice koje je prijavilo prebivalište u Srbiji, ili koje je prijavilo novu adresu prebivališta, biti upisano u birački spisak na adresi prebivališta, odnosno na novoj adresi prebivališta u Srbiji, tek posle jedne godine od dana prijave te nove adrese prebivališta.

Takođe, potrebno je razmotriti opravdanost i/ili postaviti određena ograničenja u postojećem normativnom rešenju po kojem birač ima pravo da na izborima ne glasa prema mestu prebivališta već prema mestu boravišta u drugoj jedinici lokalne samouprave (čl. 15 ZJBS).

Autor je advokat iz Beograda.

Peščanik.net, 25.12.2023.