CESID – Istraživanje javnog mnenja Srbije
CESID – Istraživanje javnog mnenja Srbije, zima 2007/2008.
CESID – Istraživanje javnog mnenja Srbije, zima 2007/2008.
FHP-Kosovo je jedina nevladina organizacija na Kosovu koja prati suđenja za ratne zločine i etnički motivisana krivična dela na Kosovu. U 2007. godine FHP-Kosovo je pratio je 117. glavnih pretresa u 21 predmetu, pred opštinskim i okružnim sudovima, kao i četiri predmeta pred Vrhovnim sudom Kosova.
Narodna skupština utvrđuje da bi proglašenje nezavisnosti Kosova, kao i priznanje nezavisnosti pokrajine od strane bilo koje države, predstavljali grubo kršenje međunarodnog prava, a pre svega Povelje UN, Završnog akta iz Helsinkija i Rezolucije SB UN 1244. Takvim aktima i aktivnostima bili bi neposredno ugroženi suverenitet, teritorijalni integritet i ustavni poredak Republike Srbije.
Suđenja za ratne zločine se odvijaju pred Većem za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu. Pored toga, pred Okružnim sudom u Požarevcu se sudi dvojici pripadnika MUP-a Srbije za ratni zločin na Kosovu (slučaj Orahovac), Okružni sud u Nišu izrekao je prvostepenu presudu dvojici pripadnika MUP-a Srbije za ubistvo na Kosovu u vreme oružanih sukoba (slučaj Emini) a i u slučaju Pakšec, Okružni sud u Novom Sadu izrekao je prvostepenu presudu za krivična dela ubistvo i silovanje.
Zagovarajući nacionalizam, rasizam, a osobito antisemitizam, fašisti pripadnike manjinskih nacija prokazuju kao glavne krivce za krizu poretka.
Пошто је кривични поступак строго формалан, веће сматра да је суд везан диспозитивом оптужнице и да није овлашћен и да оптуженима не може стављати на терет више од онога што им је стављено на терет оптужницом надлежног тужиоца, у конкретном случају, Специјалног тужиоца…
U Beogradu je u ponedeljak, 1.oktobra 2007, umro naš stalni sagovornik i prijatelj, Dragoljub Stošić. Sahrana je u četvrtak, 4. oktobra u 14.30 na groblju Lešće. Evo izvoda iz poslednjeg intervjua, koji nam je dao u maju ove godine.
Beli orlovi 1992. odlaze preko Drine, gde učestvuju u operacijama čišćenja muslimanskog življa na teritoriji opštine Zvornik. Prisutni su takođe i u operacijama oko Sarajeva, Bijeljine, Bratunca, Brčkog, Prijedora i Višegrada.
Sasvim sam siguran da je u ovoj borbi Srbija već ostvarila dve pobede, koje zbog svojih dubokih i dalekosežnih posledica imaju istorijski karakter. Ovde je pre svega reč o donošenju novog Ustava koji je, jasno izraženom voljom naroda, utvrdio da je Kosovo i Metohija neotuđivi i sastavni deo teritorije Srbije, i koji je u isti mah, voljom naroda, potvrdio da će država Srbija i sve njene institucije i danas i sutra i uvek Kosovo i Metohiju tretirati kao pokrajinu unutar Srbije.
Cilj Sveobuhvatnog predloga za rešenje statusa Kosova je da definiše odredbe neophodne za jedno buduće Kosovo koje je sposobno za život, održivo i stabilno.
Pavel Apolonovič Rovinski (1831–1916.) bio je istaknuti slavista koji je u istoriju nauke ušao svojim delom o istoriji Crne Gore, novinar, pedagog i neumorni putnik, koji je proputovao pola sveta, od Amerike do Kine. Tridesetak godina je proveo na Balkanu.
Da je zajednički standard koji treba da postignu svi narodi i sve nacije da bi svaki pojedinac i svaki organ društva, imajući ovu Deklaraciju stalno na umu, težio da učenjem i vaspitavanjem doprinese poštovanju ovih prava i sloboda da bi se postupnim unutrašnjim i međunarodnim merama obezbedilo njihovo opšte i stvarno priznanje i poštovanje kako među narodima samih država-članica, tako i među narodima onih teritorija koje su pod njihovom upravom.
ŠIRI DALJE! širi dalje! ŠIRI DALJE! spot Nadežde Milenković i Milutina Petrovića
Radetu sam napisao da mi teško pada ovo pisanje. Tebi mi je još teže da pišem, jer mislim da se nas dvojica baš u ćutanju razumemo. Jedan si od retkih koje sam upoznao od oktobra 2000. do danas s kojim se mogu sit napričati ćuteći. Nismo slučajno zemljaci. Ostatak ljudi, ogromna većina, uglavnom usta ne zatvara.
Telefonski razgovor Radovana Karadžića i Jovice Stanišića, 12. januar 1992.
Telefonski razgovor Legije i Željka Ražnatovića Arkana, 20. maj 1992. i telefonski razgovor Fikreta Abdića i Ratka Mladića, 23. maj 1992.
Telefonski razgovori između Valtera i Legije, NN muške osobe i Legije i Željka Ražnatovića i Legije, 15. maj 1992.
Telefonski razgovor Slobodana Miloševića i Radovana Karadžića, 12. jun 1991.
Telefonski razgovor Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića, 11. jun 1991. i telefonski razgovor Dobrice Ćosića i Radovana Karadžića, 8. jun 1991.
Telefonski razgovor Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića, 29. maja 1991. i telefonski razgovor Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića 4. juna 1991.
Telefonski razgovor Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića 29. maja 1991.
Пушка из које сам пуцао у Зорана Ћинђића је добра. У оквир стаје 25 метака а у црној торби је било још два паковања «Винчестер 308»: Ја сам одабрао класично шиљато зрно 308 Винчестер. То је најуобичајенија муниција. Они након неуспелог покушаја код Савезне скупштине и даље траже погодно место за пуцање. Сви учествују у тражењу.
Avaj, ubi ga bratomržnja, kratkovida i slijepa koja previđa vječnu istinu da: ko se mača maši od mača će i poginuti.
Odbrojavaju nam poslednje dane, igrajući se sa našim sudbinama, kao uostalom vascelog naroda. Gaze poslednja uporišta nacionalnog ponosa i dostojanstva, pri čemu ljagaju iskrene patriote želeći da ih podvedu pod sopstvene kriterijume ponašanja i vladanja. A, koji su ispod i najnižih normi podaništva, pa i sopstvenog nipodaštavanja.
Pozivamo intelektualnu javnost i intelektualnu elitu Srbije na suprotstavljanje populizmu i ekstremističkom nacionalizmu koji su nespojivi sa opredeljivanjem za tolerantno i prosperitetno društvo.
Tužilac Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, па osnovu svog ovlašćenja optužuje RATКA MLADIĆA za GENOCID, SAUČESNIŠTVO U GENOCIDU, ZLOČINE PROTIV ČOVJEČNOSTI i КRŠENJA ZAKONA I OBIČAJA RATOVANJA.
Četiri dana pre godišnjice 11. septembra, vođa Al Kaide Osama Bin Laden se obraća Amerikancima. Ali, on više ne zvuči kao ubilački terorista već kao neko ko pokušava da politički ubedljivo obrazloži motive za terorizam.
Danas ne postoji nikakav antagonizam između KOS-a i RDB-a Srbije. Svi nesporazumi su sa promenom vlasti prevaziđeni. Ono sa čime se kroz operativni rad KOS-a dođe, a odnosi se na nadležnost RDB Srbije, to se stavlja njima na raspolaganje.
Tužilac Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, na osnovu svog ovlašćenja iz člana 18 Statuta Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (u daljem tekstu: Statut Međunarodnog suda), optužuje Radovana Karadžića za: GENOCID, ZLOČINE PROTIV ČOVJEČNOSTI, KRŠENJA ZAKONA ILI OBIČAJA RATA i TEŠKE POVREDE ŽENEVSKIH KONVENCIJA IZ 1949. GODINE.