Foto: Ivana Tutunović Karić
Beograd, 22.12. 2024, foto: Ivana Tutunović Karić

Ružan i opasan instrumentarij koji vlast koristi u nastojanju da diskredituje aktuelne studentske proteste nedavno je obogaćen objavljivanjem fotografija hrvatskih pasoša dva aktivna učesnika protesta propraćeno tekstom koji insinuira da protest studenata „predvode Hrvati“. A u skladu sa višednevnim pokušajima da se organizacija protesta pripiše „stranom faktoru“ sakriven je podatak da ti mladići, poput desetina hiljada drugih naših sugrađana, pasoš Hrvatske imaju po osnovu rođenja roditelja a da su i državljani Srbije kao i, ako je to uopšte bitno, Srbi po nacionalnosti.

Sasvim očigledno se radi o više nedopustivih stvari. Od kršenja elementarnih standarda utvrđenih Kodeksom novinara Srbije preko kršenja Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, do više nego osnovane sumnje da je izvršeno krivično delo neovlašćene obrade ličnih podataka a verovatno i još nekoliko drugih krivičnih dela.

Na gaženje elementarnih novinarskih standarda će, uveren sam, reagovati Savet za štampu i osuditi ovakvo sramno „novinarstvo“. Ali Savet za štampu je „samo“ nezavisno, samoregulatorno telo izdavača, vlasnika medija i novinara koje prati poštovanje Kodeksa novinara Srbije. Nema prerogative organa vlasti, ne može da ih zameni i zato je veoma važno pitanje – da li će i kako državni organi reagovati povodom ovog događaja?

Već sam javno rekao da ne verujem da će reagovati, pogotovo ne na efektivan način. I nisam nimalo sretan što će se ispostaviti da sam u pravu. Nije za utehu što bi mediji i bez reakcije pomenutih, makar po privatnoj inicijativi studenata čija prava su povređena (ako za to nađu volje, vremena, živaca i novca), mogle da snose određene konsekvence u vidu prekršajne odgovornosti urednika i građanskopravne odgovornosti i plaćanja novčane naknade za nematerijalnu štetu zbog klevetanja i zadiranja u privatnost.

Javno tužilaštvo i MUP ponašaju se kao da događaj uopšte nisu ni primetili i ćute.

Zaštitnik građana je javnost odmah obavestio da je „nenadležan“. Toj tvrdnji dodao je i jedno cinično podsećanje – „studenti i njihov advokat mogu da mi se obrate kako bi se utvrdilo to što tvrde – da li su im i koja prava ugrožena, i na koji način“. A pritom je zaboravio da Zakon o zaštitniku građana (član 27) predviđa da on povodom povrede prava može da deluje i po sopstvenoj inicijativi. Uostalom, nedavno je baš munjevito, odmah nakon što su mediji objavili da je pritvoreni ministar stupio u štrajk glađu, reagovao i posetio ministra u pritvoru. Nije jasno kako je i u čemu tada video povredu nekog prava, ali je još nejasnije kako u slučaju o kom govorimo ne vidi nikakvu.

Poverenik za zaštitu podataka o ličnosti izjavio je da će „pokušati da dođe do podataka o tome ko je medijima prosledio podatke“. Uostalom, kao što je sticajem okolnosti to i nedavno pokušao u vezi sa pojavljivanjem u medijima podataka o zdravstvenom stanju već pomenutog ministra. Ali je naglasio da prema zakonu „nije nadležan“ u odnosu na medije jer „kada je u svrhu informisanja javnosti, šta god to značilo, Poverenik nema ovlašćenja. Imaju drugi organi, poput Ministarstva informisanja, ili REM, ako je reč o elektronskim medijima.“

Ti drugi se, očekivano, nisu oglašavali. Utoliko pre poverenikov stav o nenadležnosti zaslužuje pažnju. On ga zasniva na članu 88 Zakona o zaštiti podataka o ličnosti koji predviđa da se „na obradu koja se vrši u svrhe novinarskog istraživanja i objavljivanja informacija u medijima […] ne primenjuju odredbe Glave II do VI i članova 89 do 94 ovog zakona“, dakle ni odredbe o ovlašćenjima poverenika u njima sadržane. Ali ta odredba o ograničenju ovlašćenja se tu ne završava i u produžetku glasi „ako su u konkretnom slučaju ova ograničenja neophodna u cilju zaštite slobode izražavanja i informisanja“. Poverenik ističući nenadležnost ili pogrešno, restriktivno tumači normu ili poručuje da on misli da je čak i ovakvo skandalozno objavljivanje ličnih podataka ostvarivanje „slobode izražavanja i informisanja“.

Suočavamo se sa svesnim, namernim ugrožavanjem bezbednosti ljudi. Oni koji objavljuju fotografije, imena i prezimena i druge lične podatke ljudi, još propraćene klevetama da je reč o agentima strane službe koji radi protiv ustavnog poretka, čak i na izazivanju krvoprolića u Srbiji, dobro znaju da ugrožavaju bezbednost tih ljudi. Nedostaje samo „traži se živ ili mrtav“ i iznos koji se za to plaća.

A sasvim je očigledno da nije u pitanju nekakav izolovan eksces, jer smo svakodnevno svedoci mnoštva sličnih. Na delu je organizovana zlonamerna kampanja koja bi u iole normalnom društvu morala biti zaustavljena. Podržana od vlasti bilo direktno, zloupotrebom ovlašćenja, bilo indirektno, sakrivanjem u senku navodne nenadležnosti ona, pre ili kasnije, izvesno vodi ka doslovno tragičnim posledicama. Za te posledice će morati da odgovaraju i nadležni i „nenadležni“.

Peščanik.net, 06.01.2025.

NADSTREŠNICA

The following two tabs change content below.
Rodoljub Šabić (1955), advokat, prvi poverenik za informacije od javnog značaja Republike Srbije. Podsekretar za zakonodavstvo u vladi Ante Markovića, narodni poslanik i potpredsednik Narodne skupštine RS, ministar za državnu upravu i lokalnu samoupravu u vladi Zorana Đinđića. Kao Poverenik dobio brojne nagrade kao što su: 2006. Specijalna povelja (Udruženja novinara Srbije), 2007. Ličnost godine u borbi za slobodu medija (Misija OEBS-a), 2008. Najevropljanin (Prva evropska kuća), 2009. Vitez poziva (Liga Eksperata – LEX), 2010. Reformator godine (Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj – NALED), 2011. Nagrada za doprinos borbi protiv korupcije (Misija EU i Savet za borbu protiv korupcije), Ličnost godine (Misija OEBS -a) i Počasni član Nezavisnog udruženja novinara Srbije. 2012. Nagrada za doprinos Evropi (Evropski pokret u Srbiji i Međunarodni evropski pokret), 2013. Nagrada za instituciju sa najvišim stepenom antikorupcijskog integriteta (BIRODI), 2014. Nagrada za toleranciju (AP Vojvodina, Opština Bačka Topola i Fondacija Plavi Dunav), 2015. Nagrada za unapređenje kulture ljudskih prava Konstantin Obradović (Beogradski centar za ljudska prava), 2015. Nagrada za doprinos unapređenju prava žrtava (Viktimološko društvo Srbije), 2016. Povelja za građansku hrabrost Dragoljub Stošić (Kuća pravde Strazbur), 2016 Dobar primer novog optimizma (Novi optimizam), 2017. uvršten na listu Heroji Balkana (Balkan Insight), 2018. Aprilska nagrada za razvoj demokratskih vrednosti i poštovanja ljudskih prava (Grad Šabac), 2018. Nagrada za poseban doprinos ljudskim pravima (Kuća ljudskih prava i demokratije).

Latest posts by Rodoljub Šabić (see all)