Reuters, Burning man 2013.
Reuters, Burning man 2013.

Biro za koordinaciju službi bezbednosti zabranio je Prajd. Na čelu Biroa je omnipotentni Aleksandar Vučić. Obznana odluke o zabrani zapala je u nadležnost Ivice Dačića – da li u svojstvu premijera ili ministra policije – nije jasno, a izgleda nije ni bitno. U Srbiji, onu koju oličava njena jadna politička klasa, uobičajena kakofonija: Da li su opet „huligani“ pobedili državu ili obrnuto? Da li udvorička pisma i druge poslanice prvom potpredsedniku (a o premijeru da i ne govorim) treba da zamene uobičajeni red u elementarno uređenoj državi? Da li su „porodične vrednosti“ ponovo pobedile „Sodomu i Gomoru“? Da li je bezbednost čarobna reč za otposlanje dobre ili loše slike „o nama“, sve u neverodostojnoj mantri o usvajanju „evropskih vrednosti“?

Jedna od osnovnih evropskih vrednosti jeste vladavina prava, a u njoj podela državnih nadležnosti. Prajd je i ove godine začet prijavom javnog skupa nadležnom organu. Nadležni organ, po Zakonu o okupljanju građana, jeste Ministarstvo unutrašnjih poslova – organizaciona jedinica na području održavanja javnog skupa (u konkretnom slučaju, verujem, MUP opštine Stari grad ili Savski venac). Skup je zabranio Biro za koordinaciju službi bezbednosti. Odluka o privremenoj ili o konačnoj zabrani javnog skupa ne spada u nadležnost Biroa. To sasvim jasno proizlazi iz Zakona o osnovama uređenja službi bezbednosti (čl. 11), pri čemu ostavljam po strani pravno idiotski jezik odredbe koju navodim:

Biro za koordinaciju operativno usklađuje rad službi bezbednosti i izvršava zaključke Saveta o pitanjima iz svoje nadležnosti.

Biro za koordinaciju posebno:

utvrđuje zadatke koji se izvršavaju operativnim usklađivanjem delatnosti službi bezbednosti i službi bezbednosti i drugih državnih organa i s tim u vezi koordinira njihove aktivnosti;

utvrđuje način operativnog usklađivanja u pojedinim slučajevima;

osniva mešovite radne grupe za operativne zadatke koji se izvršavaju operativnim usklađivanjem delatnosti i utvrđuje njihove zadatke;

analizira rezultate operativnog usklađivanja i o tome po potrebi izveštava Savet, a najmanje jednom u šest meseci.

Rad Biroa za koordinaciju podrobnije se uređuje Poslovnikom Saveta.

Javni skup može zabraniti samo MUP opštine na kojoj je taj skup prijavljen. Privremena zabrana javnog skupa, po Zakonu o okupljanju građana, dopuštena je samo ako je skup usmeren na nasilnu promenu ustavnog poretka, ili na narušavanje teritorijalne celokupnosti i nezavisnosti Republike Srbije, ili na kršenje Ustavom zajemčenih sloboda i prava, izazivanje i podsticanje nacionalne, rasne i verske netrpeljivosti i mržnje. Konačna zabrana javnog skupa, po istom Zakonu, može se izreći samo kad je to neophodno da bi se sprečilo ometanje javnog saobraćaja, ili ako bi skup ugrozio zdravlje, javni moral ili bezbednost ljudi i imovine. Konačnu, kao i privremenu zabranu izriče MUP opštine na kojoj je skup prijavljen. Protiv odluke o zabrani sazivač javnog skupa može da podnese pravno sredstvo sudu.

Pa, hajde da vidimo. Prvo, da li će sazivač podneti pravno sredstvo, a ima odličan razlog – skup je zabranilo nenadležno telo koje čak nije ni državni organ. Drugo, da li će sazivaču uopšte biti uručena odluka o zabrani i kako će biti obrazložena. Treće, kako će postupiti nadležni sud. Jer, Prajd ne mora biti održan baš 28. septembra. Konsternacija i od vlasti usmerena medijska i druga „javna“ debata ne bi trebalo da zahvati sazivača, MUP kao nadležni organ, ni sud kao nadležni organ. Znamo da živimo ovde gde je vladavina prava samo jadna poštapalica. Ali valjalo bi da se pravimo da smo u pravnoj državi – pravi se, uostalom, i naša politička klasa, podmećući „eksploratorne skrininge“ umesto stvarnog pravnog života. Ako sazivači Prajda ne pokušaju da se ponašaju onako kako im zakon (ma kako napisan) kazuje, ako to ne učini čak ni sud, ako se ne pozovu na odgovornost zbog učešća u radu nenadležnog organa radi donošenja nezakonite odluke svi koji su sudelovali u radu Biroa (a imena im valja zapamtiti: Rodoljub Milović – načelnik UKP-a, Veselin Milić – šef beogradske policije, Milorad Veljović – direktor policije, Dragan Marković – zamenik direktora BIA, Milorad Simić – savetnik predsednika Srbije Tomislava Nikolića, Ivica Tončev – savetnik premijera Srbije, Svetko Kovač – šef VBA, Dragan Vladisavljević – šef VOA, Zagorka Dolovac – republički javni tužilac, Miljko Radisavljević – specijalni tužilac za organizvani kriminal, Nikola Selaković – ministar pravde i Aleksandar Vučić – prvi potpredsednik vlade i šef Biroa, te zakasneli Ivica Dačić, premijer), onda ključne odredbe Zakona o okupljanju građana treba da glase ovako:

„Prijavu za održavanje javnog skupa sazivač podnosi nadležnom organu (u daljem tekstu: Aleksandar Vučić), najkasnije 48 sati pre vremena za koje je javni skup zakazan.“

„Aleksandar Vučić će zabraniti održavanje javnog skupa koji je usmeren na nasilno menjanje Ustavom utvrđenog poretka, narušavanje teritorijalne celokupnosti i nezavisnosti Republike Srbije, kršenje Ustavom zajemčenih sloboda i prava čoveka i građanina, izazivanje i podsticanje nacionalne, rasne i verske netrpeljivosti i mržnje, kao i iz drugih razloga, koje će saopštiti nenadležni organ (u daljem tekstu: Ivica Dačić)“.

I tako dalje i tako redom.

Ili – kako je napisao Breht 1933. godine: O Deutschland, bleiche Mutter…

Peščanik.net, 28.09.2013.

LGBTQIA+

The following two tabs change content below.
Vesna Rakić Vodinelić, beogradska pravnica, 1975-1998. predaje na državnom pravnom fakultetu u Beogradu, gde kao vanredna profesorka dobija otkaz posle donošenja restriktivnog Zakona o univerzitetu i dolaska Olivera Antića za dekana. Od 1987. članica Svetskog udruženja za procesno pravo. 1998-1999. pravna savetnica Alternativne akademske obrazovne mreže (AAOM). 1999-2001. rukovodi ekspertskom grupom za reformu pravosuđa Crne Gore. Od 2001. direktorka Instituta za uporedno pravo. Od 2002. redovna profesorka Pravnog fakulteta UNION, koji osniva sa nekoliko profesora izbačenih sa državnog fakulteta. Od 2007. članica Komisije Saveta Evrope za borbu protiv rasne diskriminacije i netolerancije. Aktivizam: ljudska prava, nezavisnost pravosuđa. Politički angažman: 1992-2004. Građanski savez Srbije (GSS), 2004-2007. frakcija GSS-a ’11 decembar’, od 2013. bila je predsednica Saveta Nove stranke, a ostavku na taj položaj podnela je u aprilu 2018, zbog neuspeha na beogradskim izborima. Dobitnica nagrade „Osvajanje slobode“ za 2020. godinu.

Latest posts by Vesna Rakić Vodinelić (see all)