mladunče crnog medveda

Stručni časopis koji se štampa na engleskom jeziku, „Arhiv bioloških nauka“ Srpskog biološkog društva našao se na crnoj listi predatorskih časopisa Džefrija Bila, američkog bibliotekara i istraživača koji se bavi razotkrivanjem zloupotreba i korupcije u indeksiranim časopisima širom sveta.

Džefri Bil je svoje iskustvo sa „Arhivom bioloških nauka“ opisao krajem prošle sedmice na svom blogu Scholarly Open Access i prosledio ga kao kolegijalno upozorenje autorima i biološkim ustanovama u Srbiji.

Kako se navodi, „Arhiv bioloških nauka“ ispunio je nekoliko sramnih uslova za crnu listu na Scholarly servisu: uredništvo prima tekstove na objavljivanje za manje od 24 sata bez ikakve provere i stručne recenzije, dok će za „usluge“ objavljivanja autor dobiti i poseban cenovnik, iako je u međunarodni direktorijum časopisa otvorenog pristupa Arhiv zaveden kao publikacija koja ne naplaćuje nikakve troškove obrade i objavljivanja članaka.

U konkretnom slučaju koji je opisao Bil, glavni urednik „Arhiva bioloških nauka“ tražio je od autora 1.785 evra, uz naznaku da je postupak moguće ubrzati uz dvostruku ili trostruku cenu.

Glavni i odgovorni urednik „Arhiva bioloških nauka“ je dr Božidar Ćurčić, redovni profesor Biološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu i predsednik Srpskog biološkog društva. Bio je zamenik predsednika Nacionalne komisije za saradnju sa UNESCO.

Prema podacima srpskog citatnog indeksa „Arhiv bioloških nauka“ ima prilično nizak indeks uticajnosti na međunarodnim citatnim indeksima (0.791), ali je za uverljivu prevaru dovoljna već i sama vidljivost časopisa na svetskoj listi. Džefri Bil iznosi pretpostavku da je u takvim okolnostima gotovo nesumnjivo da redakcija časopisa pravi dobru zaradu rasprodajom naučnog integriteta.

Profesorka Biološkog fakulteta u Beogradu dr Biljana Stojković potvrdila je sinoć za B92 da je otkriće istraživača Džefrija Bila podiglo uzbunu među biolozima u Srbiji, i da je već pokrenuto nekoliko formalnih zahteva na Biološkom fakultetu i Institutu za biološka istraživanja „Siniša Stanković“ da se o ovoj temi povede diskusija. Ove institucije su zajedno sa Srpskim biološkim društvom suizdavači časopisa „Arhiv bioloških nauka“ i zbog toga snose deo odgovornosti za odluke uredništva, navela je dr Biljana Stojković.

Objavljivanje naučnih tekstova uslov je između ostalog za sticanje naučnog zvanja, utiče na rejting naučnika i indeks citiranosti njihovih tekstova. Budući da se oslanja pre svega na etičnost i naučni integritet urednika i recenzenata, stručna periodika često se zloupotrebljava za falsifikovanje zvanja i naučnih referenci. Zahvaljujući publikovanju članaka u režimu otvorenog pristupa (open access), međutim, sve je lakše sprovesti stručnu proveru i razotkriti prevare.

Prošle godine su na problem sve masovnijeg objavljivanja naučno bezvrednih članaka srpskih autora u sumnjivim časopisima, čime se direktno falsifikuju naučne reference, ukazali beogradski profesori dovitljivom podvalom u jednom rumunskom časopisu.

Razotkrivanje korupcije u „Arhivu bioloških nauka“ došlo je izvan domaćih stručnih krugova, baš kao i nedavne analize plagiranih odnosno nepostojećih doktorata ministra policije Nebojše Stefanovića i sada već bivšeg rektora Megatrenda i predsednika Konferencije rektora univerziteta Srbije Miće Jovanovića. Iako srpske političke elite u lokalnim konspirološkim fantazijama zloupotrebljavaju činjenicu da ovakve provere i revizije stižu iz inostranstva, naučnoj zajednici je ova praksa zapravo vrlo korisna jer buduću istragu u velikoj meri rasterećuje od mogućih sukoba interesa. Ukoliko interesi uopšte omoguće da do istrage i dođe.

Peščanik.net, 19.06.2014.