Korice knjige, dizajn: Slaviša Savić

Korice knjige, dizajn: Slaviša Savić

Sa promocije dvojezičnog izdanja knjige Vojina Dimitrijevića Strahovlada – Ogled o ljudskim pravima i državnom teroru

Predistorija ovog novog, dvojezičkog izdanja knjige je jedna od zanimljivih istorija odnosa učitelja i đaka. Inicijativa da se jedna od knjiga Vojina Dimitrijevića prevede na engleski jezik potekla je od jednog njegovog nekadašnjeg studenta. Ne naročito dobrog studenta. Taj student nije „skorašnji“ – u pitanju je kolega iz moje generacije, danas penzioner. Nikad se nije bavio pravnom teorijom, bio je uspešan praktični pravnik. Ali nikad nije zaboravio predavanja Vojina Dimitrijevića. I danas je duboko uveren da je upravo od njega naučio ono što je u pravu suštinsko. Čovek ne živi ovde već dugo i smatra da je prava šteta što strani studenti nisu imali prilike da čuju i čitaju Dimitrijevićeve knjige. Nije se zaustavio samo na inicijativi – dao je odlučujuću finansijsku podršku objavljivanju ove knjige.

***

Vojin Dimitrijević je knjigu „Strahovlada“ napisao 1984. godine, objavio prvo izdanje godinu potom, a drugo – neizmenjeno – izdanje izašlo je 1997. godine. Sve, dakle, poodavno. A i dalje tako aktuelno.

Uvodnu napomenu uz drugo izdanje Vojin je završio pun entuzijazma – dubokim verovanjem da kraj XX veka donosi veliko, možda i konačno oslobođenje od straha.

Više nego ijedna druga Vojinova knjiga, ona je priča o autoru i njegovom političkom i pravnom vremenu i okruženju. Ona naime obrađuje pravne i političke pojave koje su Vojina najviše morile, i njegov odgovor na njih.

O čemu se onda u ovoj knjizi radi?

Najkraće rečeno – najveći deo teksta posvećen je uočavanju i analizi manipulativnih tehnika ideologije i vladavine, tj. tehnikama terorisanja ljudi strahom, prepoznavanju tih tehnika i opisom pravnih i političkih reakcija demokratskog čovečanstva i značajnih pravnih pisaca na teror strahom koji emituje vlast.

Autor, dakle, piše o vladavini strahom i pravnim i političkim otporima – više međunarodnim nego unutrašnjim. A jasno je iz knjige kao celine i svih njenih poglavlja da vladavina strahom ima za cilj vladavinu straha. Uspe li vlast da rasprostre vladavinu straha – to će za posledice imati trpeljivo ćutanje većine, život u sivoj zoni, u sivom pejzažu, u okolnostima siromaštva duha, tela, ljudskih kontakata, siromaštva ideja, u beznađu, gotovo mrtvilu.

Vojin je u ovoj knjizi lako razumljivim rečenicama opisao pravne i političke metode ponižavanja, pretnji, navodne prilagođenosti strahovlade tzv. „višim“ vrednostima, opisao povrede fundamentalnih ljudskih prava (najviše prava na život, oblike torture kroz istoriju, držanje u ropskom i potčinjenom položaju, povrede prava na pravnu ličnost). Pisao je, u kontekstu državnog terora i o dužničkom pritvoru, terorizmu u uobičajenom smislu reči, a pre svega o teroru kao obliku vladavine (profetski – ne zaobišavši genocidni i religijski teror). Moglo bi se tvrditi da se njegov ogled zaoštrava u poglavlju o posebnim zonama straha kulminirajući obradom primera iracionalnog državnog terora koji je sam sebi svrha, tj. primera u kojima je državni teror gotovo sve: i oblik i način i svrha vladavine.

Ti primeri su danas tako živi i zato što nas suviše podsećaju na ovdašnju i današnju strahovladu.

Samo ilustracije radi, evo nekoliko aforističkih minijatura, bilo Vojinovih, bilo onih od autora koje je citirao:

JAVNO I PRIVATNO: „Privatna ličnost je samo čovek koji spava“ (Robert Laj, nacistički funkcioner, str. 92). Ne znam zašto me to podseća na sledeće reči: „…protest nije ništa drugo da grupa ljudi ujedinjena u mržnji…“ (N. Stefanović, funkcioner SNS).

UDVORIŠTVO KOJE PRELAZI U KOMPLETNI IDIOTIZAM: „Nije dovoljno pljeskati, treba pljeskati fanatično“ (str. 93) – “Divim se našem premijeru i mentalno, fizički i na svaki drugi način“ (Z. Babić, funkcioner SNS).

IZAZIVANJE STRAHA ILI SLUČAJ OMBUDSMANA: „Indicije na osnovu kojih se postaje sumnjiv jesu u stvari samo pretpostavke, na osnovu nekih često samo proizvoljno utvrđenih spoljnih znakova, pretpostavke o tome šta sumnjivi misli (str. 93). „Čovek može da strada samo zato što je sumnjiv. Pretpostavlja se da je kriv, a ne nevin“ (str. 130). AFERA “PIŠTOLJ”: Mračna tajna zaštitnika građana mora da se istraži do kraja! – vrišti sa naslovne stranice „Informera“, 20. april 2015.

SVAKODNEVNI DRŽAVNI TEROR: „Istina gubi smisao, činjenice postaju privid, odnosi uzročnosti su privremeni – sve to određuje neko drugi. Sumnjajući u svoj razum, pa čak i u čula čovek je ostavljen bez čvrstog uporišta i živi u svetu nepredvidljivosti“ (str. 149). Mnogo je primera iz našeg današnjeg svakodnevnog života kojima vlast teroriše naš zdrav razum, mnogo onih zbog kojih počinjemo da sumnjamo i u svoja čula – previše da bi se u ovoj prilici na njih podsećalo.

DRŽAVA KAO MORA: Svi ovi primeri dovode sve više ljudi do toga da državu u kojoj živimo poimamo kao noćnu moru. Država kao mora – to je jedno od poglavlja u ovoj knjizi, koje se mora naročito pažljivo čitati.

Ova knjiga je zapis o odgovorima Vojina Dimitrijevića, odgovorima slobodnog čoveka na teror vlasti. Njegovo verovanje u konačno oslobođenje od straha jeste optimizam slobodnog čoveka.

Danas nema mnogo ljudi slobodnih od straha. Pitanje, međutim, nije u tome koliko ima slobodnih ljudi. Pitanje je pre koliko ima ljudi voljnih da misle i onda kad vlastodršci terorišu njihov zdrav razum, ljudi koji glasno postavljaju pitanja, radoznalih ljudi koji bi da uče. Jer, oblici i načini manipulacije ljudskom neslobodom su baš onakvi kakve je Vojin u ovoj knjizi opisao. Jedino treba dodati nove primere. Verujem da će ih obraditi Vojinovi đaci.

Dotle, čitajmo „Strahovladu“, ali odbijmo da u njoj živimo!

Preuzmite knjigu Vojina Dimitrijevića „Strahovlada – Ogled o ljudskim pravima i državnom teroru“ (izdanje na srpskom i engleskom jeziku)

Peščanik.net, 15.10.2016.

Srodni linkovi:

VIDEO – Promocija knjige + transkript

Vesna Pešić – Rasprava o knjizi Strahovlada Vojina Dimitrijevića

Vesna Rakić-Vodinelić – Predgovor knjige

Odlomak iz knjige

FABRIKA KNJIGA – Vojin Dimitrijević

Vojin Dimitrijević na Peščaniku

PEŠČANIK KNJIGE


The following two tabs change content below.
Vesna Rakić Vodinelić, beogradska pravnica, 1975-1998. predaje na državnom pravnom fakultetu u Beogradu, gde kao vanredna profesorka dobija otkaz posle donošenja restriktivnog Zakona o univerzitetu i dolaska Olivera Antića za dekana. Od 1987. članica Svetskog udruženja za procesno pravo. 1998-1999. pravna savetnica Alternativne akademske obrazovne mreže (AAOM). 1999-2001. rukovodi ekspertskom grupom za reformu pravosuđa Crne Gore. Od 2001. direktorka Instituta za uporedno pravo. Od 2002. redovna profesorka Pravnog fakulteta UNION, koji osniva sa nekoliko profesora izbačenih sa državnog fakulteta. Od 2007. članica Komisije Saveta Evrope za borbu protiv rasne diskriminacije i netolerancije. Aktivizam: ljudska prava, nezavisnost pravosuđa. Politički angažman: 1992-2004. Građanski savez Srbije (GSS), 2004-2007. frakcija GSS-a ’11 decembar’, od 2013. bila je predsednica Saveta Nove stranke, a ostavku na taj položaj podnela je u aprilu 2018, zbog neuspeha na beogradskim izborima. Dobitnica nagrade „Osvajanje slobode“ za 2020. godinu.

Latest posts by Vesna Rakić Vodinelić (see all)